T. Grgurević i arheologija

Prije četiri godine, novine koje više ne izlaze, objavile su nekoliko priloga novinara kojeg nema vise među nama.

"Republika" 25. 11. 2004.

Piše: Tomislav GRGUREVIĆ

Istraživanja tumula u Boki

Stručnjaci Odjeljenja za praistoriju Univerziteta u Cirihu i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora zajednički su, 1988, 1989. i 1990. godine, izvodili arheološka istraživanja na lokalitetu Velika gruda, u Grbaljskom polju, u kotorskoj opštini, a poslovima su rukovodili prof. dr Margarita Primas /Cirih/ i mr Jovan Martinović /Kotor/. Prije toga, u sezoni 1970/71. ekipa Arheološkog instituta iz Beograda i Pomorskog muzeja u Kotoru bavila se istraћivanjem lokaliteta Mala gruda.

Na žalost na ovaj tekst, koji bi trebao da bude dio udžbenika istorije za osnovnu školu, ne možemo da vam damo link jer sajt "Repoblike" ne radi kako treba, ali zato ćemo ovdje objaviti sve, čim nas malo prilike pušte. Ovdje citiramo još samo jednu rečenicu iz pasusa koji govori o tome što je sve u mnogobrojnim tumulima nalaženo:

"Pored fibule, u istom sloju, bila je morska školjka – cardium – vidljivo bušena."

Cardijum je pilingrin. Otkud on u grobu sa najdražim stvarima pokojnika, saznat ćete uskoru.

A sad sadržaj iz teksta objavljenog u istim novinama sutradan. Poslijednje poglavlje prenosimo u cjelosti:

"Republika" 26. 11. 2004.

Piše: Tomislav GRGUREVIĆ

Život u helinističko doba

PRIJE RIMSKIH POSTOJALA ILIRSKA NASELJA

KO SU BILI BOKELJSKI KOZARI

ANTIČKI MATERIJAL U GOMILAMA

NEMARAN ODNOS

NAJVIŠE SAZNANJA IZ STRANIH IZVORA

NEDOVOLJNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽENOST

Akvatorij, priobalje i zaleđe Bokokotorskog zaliva kontinuirano su koristile razne populacije u dalekoj prošlosti, što potvrđuju brojna arheološka otkrića i saznanja. Ugodna klima, bujna mediteranska vegetacija, suptropska fauna i flora, terasasto zemljište, dovoljno vode i povoljna razruđenost obale, činioci su su koji su doprinijeli da Boka bude nastanjena i u praistoriji. Tada su se ljudi bavili zemljoradnjom, stočarstvom i ribolovom, a potom i pčelarstovm, lovom i domaćom radinosti. Prosperirala je i trgovina, što potvrđuju ne samo antički pisani izvori, nego i arheološki materijali. Međutim, sve do skoro nije bilo sistematskih arheoloških istraћivanja pojedinih lokacija, prvenstveno starog Risna, Rosa, tumulusa u Grblju i Hercegnovskoj opštini, kao i u podmorju Zaliva.

Tek posljednjih godina počinju arheološak istraћivanja u Rosama, pod rukovodstvom dr Mihaila Milinkovića iz Beograda i u Risnu, koji traju već četiri godine, a radovima rukovodi prof. Piotr Dyzcek iz Varšave, sa opredjeljenjem da budu nastavljeni u narednih šest godina. Ohrabruje saznanje da se istraživanju najstarije prošlosti Boke pristupa na temeljan i studiozan način, što u prošlosti ponekad i nije bio slučaj.

I mi bi rado podjelili Tomov optimizam, kada bi se neko od struke oglasio u povodu planiranih radova na otoku Školju, a posebno na Tunji. Kakva se arheološka nalazišta nalaze i mogu očekivati na Školju, zašto nisu adekvatno pravno zaštićena i kako taj problem tretiraju ponuđena planska dokumenta, saznat ćete uskoro. Pri tome sa iskreno nadamo i pomoći od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i drugih naučnih institucija.

Sajt kotorskog zavoda nismo našli na svemirskoj paučini pa dajemo vezu prema Repobličkom ZZZSKCG http://www.heritage.cg.yu/rzzsk.htm