3 NVO - Original

Nemojte žaliti vremena da pročitate ovaj tekst do kraja !

Upućeno na:

Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore

Opština Tivat

Opština Kotor

--------------------

Primjedbe na:

* nacrt Državne studije lokacije

“Ostrvo Sveti Marko”

* Studiju lokacije - Sektor 27 i 28 – Đuraševići,

* Studiju lokacije - Sektor 29-Krašići

* Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za ove studije

-----------------------------------------------------------------------------------------

I. Lokalna zajednica i Ministarstvo mogu imati ili nemati saradnju, ona može biti dobra ili manje dobra, međutim činjenica je da Zakon, formalno lokalnu zajednicu ne uključuje u proces planiranja dijela teritorije koji je najvažniji za svaku primorsku opštinu – zonu morskoga dobra. I ova je javna rasprava bila jedina prilika lokalnoj upravi i zajednici da učestvuje u procesu izrade planske dokumenata kojima se definiše prostor morskog dobra za budući period. Nameće se više pitanja:

* ako je upravljanje morskim dobrom centralizovano da bi se obezbijedilo dobro upravljanje njime, koliko je dobro do te mjere, u procesu planiranja, marginalizovati one koji na tom prostoru žive pa su logikom stvari i nazainteresovaniji za njega, najbolje ga poznaju i u krajnjem i najodgovorniji su za njega

* koliko je u duhu Evropske unije kojoj težimo i njezinih zakona i pravila ponašanja, ovakvo ''relaksiranje'' lokalne zajednice od planiranja vlastitoga prostora

* ali, istovremeno pitamo i lokalnu vlast, njezine odbornike, koliko imaju prava biti nezaiteresovani za planove koji im se serviraju. Koliko imaju pravo ne raspravljati o njima makar im to zakon eksplicitno ne nalagao. Nitko od odbornika, nijedna od lokalnih partija nije uzela učešće u javnoj raspravi, lokalni parlament nije našao za potrebnim da raspravlja o onome što mu studije lokacije nude. Zakon to od njih ne traži, zakon im to također i ne zabranjuje.

II. Planerska rješenja su, možemo reći ne dolazeći u opasnost da budemo neobjektivni, u cjelosti diktirani željama budućih investitora. ''Dobra'' je strana da su ravnopravno tretirani oni mali, građani-vlasnici parcela u priobalju Đuraševića i Krašića kao i oni veliki poput vlasnika Svetoga Marka. Tako se prvi puta planira kontinuirana gradnja u priobalju od Solila do kraja Krašića, gradiće se i na površinama koje je opština kroz sve ranije planske dokumente štitila i čuvala kao zelene površine (Kakrc – Bjelila, uski prostor ispod puta u Krašićima...). Ispalo je da je jedini planerski kriterij vlasništvo nad zemljištem. A što sa ljudima koji ne žive u prvom redu uz more? Ko im je kriv...

III. Učestala pojava investitor = Bog na primjeru Svetoga Marka je prevaziđena, tamo je investitor viši od Boga pa mu je dozvoljeno napraviti još jedno ostrvo uz Sveti Marko. Za uzvrat, Crna Gora će dobiti na površini. Postaće veća za par hiljada kvadrata, more je ionako veliko - neće se ni primijetiti....

Konkretne primjedbe:

1. Obala od Solila do kraja Krašića. Izgradnja je planirana u kontinuitetu bez zelenih prekida i sa konceptom koji se temelji gotovo isključivo na vlasništvu parcele i želji vlasnika. Ovakvo planiranje je rezultiralo ogromnim brojem budućih metara kvadratnih gradnje i odgovarajućim brojem stanovnika i turista. Infrastruktura odnosno komunalna opremljenost prostora je i danas ispod postojećih potreba a studija ne daje odgovore (istina ne postavlja ni pitanja) kako opskrbiti odgovarajućim količinama vode i energenata i kako isti prostor riješiti otpadnih voda i komunalnog otpada. Ponuđena infrastrukturna rješenja samo tehnički rješavaju zadani prostor ali se postavlja pitanje koji su to izvori, koje su mogućnosti sa snabdijevanje tako velikih kapaciteta... u krajnjoj liniji, koji je interes grada za tolikom gradnjom. Jasan je samo interes vlasnika zemljišta ali on ne bi smio biti jedini važa i presudan.

2. Velika gradnja dovesti će i veliki broj novih ljudi bilo kao radnu snagu ili kao stanovnike. Veliki broj novih stanovnika u kratkom vremenu, imaće uticaj na mnoge segmente života u gradu, socijalni, demografski, ekonomski... Studije ne daju odgovore kako riješti probleme koji mogu nastati, gdje su škole koje će primiti učenike, domovi zdravlja, .... Ako se u ovakvim pitanjima računa na šire planove, onda bi isti pristup morao biti i u obrnutom smjeru, konsultovati šire planove i studije planirati kao njihov integralni dio.

3. Sveti Marko je nekada bio mjesto, kako se danas uobičava reći, elitnoga turizma. A taj turizam se ostvarivao uz minimalne zahvate u prostor pa smo danas u situaciji da je sa prestankom rada turističkog naselja ''nestalo'' i naselje gotovo prirodnim putem vrativši ostrvu prirodan lik. Savršen primjer održivog turizma. Predloženo planersko rješenje je čista suprotnost, agresivno planersko rješenje koje se ne zadovoljava ni samim ostrvom nego stvara još jedno pored. I još jedni marinu, iako se do buduće ''najveće marine za mega jahte na Mediteranu, Porto Montenegro'' sa Svetoga Marka može doplivati a da se ne umori. (Je li Zavod za zaštitu prirode, Zavod za biolgiju mora i Zavod za zaštitu spomenika dao mišljenje na predloženo nasipanje ovoga lokaliteta?)

4. Studije lokacije prate Studije procjene uticaja na životnu sredinu. To bi trebalo obezbijediti planiranje prostora bez loših uticaja na životnu sredinu, bez njezine degradacije...To bi trebalo obezbijediti održivo planiranje, balans između želja investitora i loših posljedica po prostor – obezbijediti održivo planiranje i razvoj. Ove studije lokacije i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu su radile iste planerske kuće (navodno ne i isti ljudi, mada je to nebitno). Koliko one mogu biti objektivne i koliko objektivno mogu (i smiju) procjenjivati uticaj planerskih rješenja kada ih rade kolege možda i iz iste kancelarije. Evropski dom – Tivat, Tivat Klub arhitekata Tivta, Tivat EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj,

Kotor 20. januar 2009. godine