INSTITUT ZA BIOLOGIJU MORA UPOZORAVA

Podsjetimo se na neke ranije objevljene novinske tekstove:

Dan 5.01.2009

Nasipanjem obale uništen

živi svijet Jadrana

~ Još uvijek nije kasno da svi zajedno zaštitimo ovaj biser Jadrana, Mediterana i svijeta, tvrdi dr Aleksandar Joksimović

Zbog realizacije brojnih naučno-istraživačkih projekata protekla 2008. godina za Institut za biologiju mora bila je veoma uspješna. Jedan od značajnijih međunarodnih je pilot projekat prikupljanja podataka o svim vrstama ribolova u Crnoj Gori, kojeg je preko FAO -Adria med projekta, sa oko 20.000 eura, finansirala Organizacija za poljoprivredu i ishranu sa sjedištem u Rimu.

 
Kada je u pitanju devastacija obalnog područja, Institut daje stručno mišljenje, a upravo treba da se izjasni o dokumentu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu odnosno aktivnostima koje su se dešavale u sektoru 15. i 16. i sektorima Valdanos, ostrvo Sveti Marko, itd. - Posebnu pažnju ćemo posvetiti sektorima 15. i 16 koji se tiču kompletnog obalnog dijela od crkve Svetog Matije do Peluzice, a odnose se na gradnju hotela, biciklističke staze i kontaktne zone. Do 20. januara daćemo pismene primjedbe, a fokusiraćemo se na dio koji se tiče nasipanja obalnog dijela na već postojećim plažama kod URC-a ispred URC-a, dio na potezu između zgrade Instituta i Svetog Matije. U tom dokumentu oni se pozivaju na period poslije zemljotresa 1979. godine i tvrde da su neke plaže, odnosno dio obale nakon zemljotresa potonule usljed tektonskih poremećaja. Ne znam kolike su te plaže ranije bile i da li su se nestale, ali nasipanje obale nije dobro za kontaktnu zonu, odnosno za živi svijet koji se nalazi na morskom dnu, jer se na taj način jednim potezom uništava ono što je stvarano hiljadama godina. Na lokalitetima gdje je u kotorskom zalivu nasut materijal definitivno je uništen živi svijet, međutim sam živi svijet unutar zaliva je u dobroj kondiciji.

 
Svjesni smo da se turizam mora razvijati i da to podrazumijeva i gradnju novih objekata na obali i hotelskih kompleksa, međutim zaista treba zaštiti ono što je svijet prepoznao kao nešto što je bogatstvo ovog dijela Evrope ili planete, a to je obala Bokokotorskog zaliva. Mislim na njen prelijepi kontaktni dio, na brdo Vrmac, na zaštićene kestenove šume, i na sve obalne ponte i plaže koje imamo, a koje se tri, četiri godine unazad intenzivno prekrajaju, mijenjaju, ruše, nasipaju, tako da je to već problem, a može biti još veći ako tome ne stanemo na put.

 
Nasipanje plaže u određenoj mjeri jeste dobro, naravno prirodnim materijalom, i podržaćemo tu aktivnost ako je u granicama normale. Apelujemo na zaštitu obalnog područja jer moramo povesti računa da pokušamo da zaštitimo ono što se zaštiti može. Apelujemo na nadležne organe i institucije da povedu računa i sprovode zakone koji štite obalu. Još uvijek nije kasno da svi zajedno zaštitimo ovaj biser Jadrana, Mediterana i svijeta - tvrdi dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta.

On kaže da upravo u tom smislu Institut radi listu popisa biodiverziteta (životinjske i biljne vrste) koji naseljava zaliv Boke. S obzirom na to da je ovo rađeno vrlo davno, cilj je uraditi reviziju odnosno snimiti tzv. nulto stanje. Bitno je pomenuti i da je u skorije vrijeme u Jadranskom moru otkriveno 28 novih vrsta riba, a naučnici ističu i da su još tri vrste riba iz Crvenog mora na granici ulaska u Jadransko, kroz Otrant. Njima je, inače, potrebno stotinjak godina da pređu sve barijere i dođu do ovih obala, a zbog globalnog zagrijavanja mora, efekta staklene bašte, reklo bi se da će ubrzo biti još novih vrsta, pogotovo tropskih.

- U okviru "Adri kos star" međunarodnog projekta, koji radimo zajedno sa Italijanima, Centrom za eko toksikološka istraživanja i Hidrometeorološkim zavodom, radili smo premjere našeg primorja. Posebna pažnja bila je posvećena Bokokotorskom zalivu čija je dubina u nekim djelovima 65 metara, a površina 87 kvadratnih kilometara. U okviru "Medis" projekta tokom ljetnje sezone odradili smo snimanje kočarskih resursa neke i podatke značajne sa stanovišta procjene bio mase tih resursa već smo dostavili nadležnom ministarstvu. Procjene govore da nije bilo drastičnih promjena u bio masi tako da će najvjerovatnije i obim komercijalnog ribolova u ovoj godini biti na istom nivou kao i prošle - kaže Joksimović za "Dan".

Novi projekti

Joksimović naglašava da će Ministarstvo za prosvjetu i nauku u 2009. godini sa oko 130.000 eura finansirati pet naučno-istaživačkih nacionalnih projekata. - Svaka laboratorija Instituta radiće po jedan projekat. Uz pomoć tih sredstava moći ćemo kontinuirano da nastavimo istraživanja našeg mora i da u okviru tih projekata iškolujemo po jednog doktoranta. To je i najbolja stvar što se tiče tih projekata, jer ćemo za tri godine imati četiri doktora nauka. Vrijedno je pomenuti i da smo u 2008. nabavili opremu za ispitivanje kvaliteta morske vode vrijednosti 83.500 eura, što je finansiralo Ministarsvo za prosvjetu i nauku. Velika pomoć nam je stizala i stizaće i ove godine od Ministarsta za poljoprivredu - ističe Joksimović.

 
U ovoj godini, kaže, izgledan je i projekat Svjetske banke, koja preko Ministarstva za poljoprivredu ulaže sredstva za razvoj tehnologija proizvodnje zdrave hrane i kontrole iz mora i drugih sredina, gdje je Institut prepoznat kao nacionalna institucija koja će voditi računa o kvalitetu morske vode za uzgoj školjki i ribe.Studijski programIdeja od koje se ne odustaje je osnivanje studijskog programa marinske biologije u Institutu kako bi se u ovoj instituciji iškolovao mali broj studenata koji su zainteresovani da razvijaju svoja znanja o moru. Trenutno su na tu temu u toku pregovori sa Univerzitetom CG.

U Institutu u kome već deset mladih ljudi rade svoje doktorske teze iz raznih oblasti, inače je 37 zaposlenih od čega 20 naučnih radnika.