Za 30 godina nije se desila nijedna nezgoda
LUČKA KAPETANIJA KOTOR DEMANTUJE TVRDNJE KOJIMA RUSI OPRAVDAVAJU NASIPANJE TUNJE KOD OSTRVA SVETI MARKO
Tivat - Prema podacima pomorskih vlasti u Boki Kotorskoj, na plićini Tunja kod ostrva Sveti Marko u Tivtu u posljednjih 30 godina nije se desila nijedna pomorska nesreća.
Gliser ide prema Tunji_________________Foto:SyuSya
Jedini „incident“ povezan sa podvodnim pješčanim sprudom, koji novi vlasnik Svetog Marka – ruska kompanija „Metropol“, uz podršku Vlade Crne Gore, namjerava zatrpati, nasuti i pretvoriti u vještačko poluostrvo nazvano „Palazzo“, bio je kada se nasukala motorna jedrilica „Modra lasta“ prije pet-šest godina.
Međutim, čak ni taj jedan slučaj nije bio klasična pomorska nezgoda jer u vrijeme kada se nasukala na Tunji, na „Modroj lasti“ nije bilo posade, već je snažna bura, otkinuvši je sa njenog sidrišta u Tivtu, nosila morem i nasukala je na sprud.
Tunja se pri tom pokazala kao svojevrsni spas za brod jer je „Modra lasta“ na mekom pijesku ove plićine ostala gotovo neoštećena, a da Tunje nije bilo na tom mjestu, bura bi jedrilicu sigurno razbila o stijene na obližnjoj krtoljskoj obali.
Brži od aviona_______________________Foto:SyuSya
“Ako vam je dobro poznata dubina tog područja, tamo na nekih 800 metara, postoji određena krivina”, obrazložio je predsjednik „Metropola“ Mihail Slipenčuk prošle nedjelje na pres konferenciji u Budvi gradnju vještačkog poluostrva „Palazzo“ na kojem će Rusi podići „vile u Majami-stilu sa privatnim vezovima za jahte“.
Svi mještani znaju, tvrdi Slipenčuk, da se tamo ne može čak ni skuterom ići. “Bilo je čak i više nesrećnih slučajeva na tom mjestu. Ako bismo tamo podigli nivo na samo 50 centimetara iznad mora, od toga bismo samo dobili. Na ovaj način odmah rješavamo dvije stvari – rasterećujemo teritoriju ostrva od brojnih građevina i pojačavamo bezbjednost u okolnom akvatorijumu“, naveo je Slipenčuk.
…i prelazi preko Tunje___________Foto:SyuSya
Međutim, šef Lučke kapetanije Kotor Nikola Drakulović rekao je da se, prema njihovoj službenoj arhivi, u posljednjih 20-30 godina, na plićini Tunja nije desila nijedna zvanično prijavljena pomorska nezgoda.
“Da budem iskren, nijesam ni nezvanično čuo da se tamo ikada ikome nešto slično dogodilo, osim tog slučaja sa ‘Modrom lastom‘“, kazao je juče Drakulović za „Vijesti“.
On je dodao da je plićina kod sjeverne obale ostrva Sveti Marko propisno obilježena pomorskom signalizacijom, a precizno je unesena i u sve pomorske karte. Drakulović je podsjetio da su, prema propisima, učesnici u pomorskoj nezgodi obavezni da lučkim vlastima prijave svaki takav slučaj, posebno u smislu naplate osiguranja.
Ko mari za Barselonsku konvenciju
Pomorski i ekološki stručnjaci upozoravaju da nijedna država na svijetu tako lako ne dozvoljava mijenjanje konfiguracije obale, odnosno zatrpavanje mora i nasipanje prirodnih grebena i sprudova.
Odredbe Barselonske konvencije čiji je Crna Gora potpisnik, izričito zabranjuju gradnju ne samo u moru, već i u pojasu od 100 metara od obale.
Tunja je pješčani sprud dug nekoliko stotina metara koji se u pravcu zapad-istok pruža pored najvećeg dijela sjeverne obale ostrva Sveti Marko.
Dubina mora na samoj plićini iznosi od pola do metar i po, a njeni jedini vidljivi djelovi na površini su jedna manja stijena koja „viri“ iz mora, kao i kamena kula svjetionika na zapadnom kraju Tunje kojim je plićina označena.
Svugdje oko Tunje dubina mora iznosi od 15 do 24 metra, a preko same plićine, pogotovo tokom plime, mogu bez opasnosti proći skuteri i manji čamci na vesla ili motor.
Među mještanima i u stručnoj javnosti Tunja je posebno poznata kao vrijedno stanište brojnih morskih biljnih i životinjskih vrsta, posebno školjki pilingrina koji se vjekovima izlovljavaju iz pijeska sa ovog spruda.
S.L.
Tunja_________________________________________Foto:SyuSya
Nema komentara:
Objavi komentar
Peticiju možete potpisati popunjavanjem elektronskog formulara preko linka sa naslovne strane: "Potpisivanje peticije"