Vuk Bačanović

Betoniranje budućnosti

Kriminalna restauracija kapitalizma u Crnoj Gori, zakamuflirana propagandom o tobožnjim boljim životu i prosperitetu koji će nastupiti nakon proglašenja nezavisnosti, sve više pokazuje svoj istinski, uništiteljski, karakter. Uništiteljski za većinu, tj. one koji se nisu obogatili čuvenom strategijom «uništi i rasprodaj».

Ovaj princip se do sada primjenjivao uglavnom na preduzeća u društvenom vlasništvu, ali, kako to pokazuju aktuelna zbivanja u Boki Kotorskoj, radi se o temeljnoj strategiji teraformiranja dijela ovog zaljeva, po ukusu ruskih kupaca.

Radi se zapravo o Metropol grupi, koju čine investicijske i industrijske grupe, umješane u plan neplanskog proširenja rudnika cinka Kolodinskoje u regionu Burjatija, čime se riskira izlivanje otrovnih materija u najveći prirodni rezervoar pitke vode na svijetu – Bajkalsko jezero. Protiv ovoga uništiteljskog poduhvata usprotivilo se Ministarstvo prirodnih resursa Ruske Federacije.

U crnogorskoj vladajućoj garnituri, takvoga otpora uništavanju jednog od najljepših spomenika prirode u bivšoj Jugoslaviji – otoka Stradioti i plićine Tunja - nema. A kako bi i bilo, kada je serdarskoj oligarhiji u cilju razvoj «eltinog turizma», od kojeg će profitirati jedino oni koji su se za smiješne cijene – sumnjivim preprodajama - domogli atraktivnih lokacija. Dakako, da bi se privuklo više bogataša, potrebno je sagraditi što više infrastrukture, u koju nikada, izuzev političara, te sobarica, kuharica i čistačica, nikada neće kročiti domaći ljudi. Tako morsko dobro, koje je zajedničko dobro cijele zajednice postaje dobro onih koji će ga uništiti i onih koji će imati dovoljno novaca da uživaju u okolini preuređenoj po sopstvenom neukusu.

Tunja treba da se zabetonira, da postane glomazno i nezgrapno pristanište za luksuzne jahte i glisere. Da li će – ukoliko projekti podmićenih urbanista iz Urbi Montenegra budu realizirani – smrtni građanin, ikada više sa svojom skromnom barkom moći i pomisliti da se približi otoku Stradioti, jer to će – ukoliko ga pri tom ne iskasapi gliser nekog domaćeg kabadahije – uveliko narušiti koncepciju odmora moćnika.

Ukoliko se ne organizira oštar otpor, sv. Marko i Tunja i Gospa od Milosti, a prema najnovijim planovima i Ostrvo cvijeća, postaće epicentri ekološke katastrofe za cijeli zaliv, budući da je dubina vode već drastično opala zbog ranijeg nekontrolisanog betoniranja, koje niko nije sankcionisao.

Lokalni duh pohlepe i profiterstva, sada je privukao mnogo većeg, koji će proždrijeti i njega i njegove žrtve.

Da budemo jasni – turizam se mora razvijati, kao privredna grana koja puni državni proračun (to što se u Crnoj Gori se istim tim proračunom spašava banka u vlasništvu premijerove famiglije je već posebna priča), kako bi se finansirao obrazovni sistem, gradnja puteva, mostova, škola i parkova, ali to nikako ne znači da cilj ne bira sredstva. Turisti se mogu dovesti i na drugi način – ne kulturocidom i naturocidom, već tako da se ne narušava prirodni ekosistem, kao i panorama zaljeva.

Ukoliko manje raznih vlasnika sumnjivog kapitala bude gradilo svoje dvorce i vile po crnogorskom primorju, to je ovisnost o njihovom prljavom novcu, a i korupcionaškoj vlasti koju finansiraju – manja. Zar postoji svota kojom se može naplatiti turobna sudbina, omeđivanja cijelog zaljeva lancima hotela i – na kraju kada pohlepa prevaziđe sve granice – preuređivanja cjelokupnih gradova u uslužne centre, u kojima će preko zime (povremeno) boraviti jedino čistači i spremači apartmana za narednu sezonu – gledajući u beživotno more, puno smeća koje su gospodari ostavili za sobom.

Oni koji misle da je obavljanje ovakvih poslova perspektiva za budućnost, tj. oni koji smatraju da su na dobitku ako «ulagač» zaradi više zbog njihovog rada, ne shvataju istinu koju je Karl Marks izrekao krajem pretprošlog stoljeća: «Ako kapital raste brzo, najamnina može rasti; ali nesrazmjerno brže raste profit kapitala. Materijalni položaj radnikov popravio se, ali na račun njegovog društvenog položaja. Društvena provalija koja ga dijeli od kapitalista proširila se.» Drugim riječima, što se više popušta interesima moćnih pojedinaca, umjesto da im se što je moguće više suprotstavlja – to je pogubnije za interese većine. Ipak, budući socijalsitičke revolucije, bar još zadugo, neće biti i budući da je prodaja Stradiota i Tunje ruskim magnatima gotova stvar, ono što se može učiniti je pritisak da ogroman novac u džepove moćnika ne dođe baš onako kako su oni zamislili, već u skladu sa interesima i željama žitelja bokokotorskog zaljeva, a pogotovo Tivta.

Borba protiv korporativnog betona je legitimna i opravdana i u njoj su sva sredstva su dozvoljena.

Vuk Bačanović

Izvod i Link na jedan na brzinu izgooglani tekst o Bačanoviću, u stvari tekst gdje su uloge malo izmijenjenje tj novinar Vuk se nalazi u ulozi intervjuisanog:

NOVINAR: Je li ovo što ti radiš na neki način donkihotizam? U emisiji poručuješ ljudima da budu filantropi, humanisti i kosmopoliti, a svaki dan svjedočimo društvu bez kriterija, zatrovanom neznanjem, ideologijama... Dosezi tvoje emisije su ipak limitirani?

BAČANOVIĆ: Ako se ne budemo borili protiv postojećeg stanja onda ćemo se sjediniti sa tom ništavnosti. Ne smijemo se prepuštati apatiji i pokleknuti. Ovom društvu je potrebna edukacija - posebno iz humanističkih nauka…

Intervju: Vuk Bačanović, urednik i voditelj emisije Mišljen na Radiju 202

NAJBOLJA PLAŽA

Na zahtjev brojnih naših čitalaca da im preporučimo najbolju a najjeftiniju plažu na kojoj će se moći ugodno osjećati – naš lutajući reporter Grrozni dao se u potragu, i nakon što je obišao sve plaže preporučuje vam ovu jednu.

Istinabog, more na njoj prilično smrdi, jer još nisu riješili kanalizaciju, koja se izliva direktno na plažu, i božemioprosti svašta pliva po površini, ali ostali uslovi su najbolji. Evo što je naš reporter prepisao sa ploče na ulazu na plažu:

PRAVILA PONAŠANJA NA PLAŽI

1. Ko nije platio parking (10 EUR) može to platiti i kod čuvara plaže.

2. Ulaz na plažu naplaćuje se 10 EUR po osobi.

3. Zabranjeno je koristiti svoje suncobrane. Obavezno je unajmiti naše (6 EUR).

4. Zabranjeno je unositi vlastite ležaljke. Obavezno je unajmiti naše (7 EUR).

5. Zabranjeno je unositi vlastite peškire. Obavezno je unajmiti naše (5 EUR).

6. Zabranjeno je koristiti vlastite šešire i kape. Obavezno je unajmiti naše (5 EUR).

7. Igraće karte smijete koristiti samo naše (5 EUR). Zabranjeno je igrati briškulu i trešetu jer su to bučne igre. Preporučuju se pasijansi i „jača karta bije slabiju“ (nešto kao Crni Petar).

8. Budući da su naši suncobrani svi žuti (sa reklamom naše čuvene banke), ležaljke sve bijele, peškiri (s reklamom naše čuvene banke) svi crveni, te šeširi (s reklamom naše čuvene banke) svi plavi – da se ne bi remetila harmonija boja – svi kupači obavezno moraju imati zelene kupaće kostime.

9. Topless je stogo zabranjen zbog ugovora s Rfb-crkvom koja sponzoriše tehno-spirituals CD-e koje puštamo na plaži.

10. Da se ne bi miješali različiti mirisi krema za sunčanje – dozvoljeno je koristiti samo kreme za sunčanje našeg sponzora MILOKREM (50 EUR, 5g).

11. Ležaljke su poredane u strogo definiranim redovima i stupcima sa razmakom između svake od 10 cm. Strogo je zabranjeno i minimalno pomjeranje.

12. Djecu je zabranjeno dovoditi na plažu jer su bučna. Možete ih ostaviti na čuvanje da se igraju u pijesku van plaže (10 EUR po kantici pijeska).

13. Domoroci imaju popust od 2% na sve usluge.Ali moraju predočiti potvrdu o prebivalištu ne stariju od 15 dana.

14. Zabranjeno je unositi vlastitu hranu i piće. Na raspolaganju vam stoji naš restoran. Cijene su umjerene: sjevernoevropske plus 20%.

15. Kako se ne bi stvarala gužva oko ulaska u more – preporuča se da kupači u vodu ulaze 10 po 10 držeći se za ruke.

16. Kako bi, gledajući izdaleka, izgledalo da na plaži nije velika gužva – preporuča se kupačima da što više rone.

17. Zabranjeno je unošenje radija, CD-playera, MP3-playera i sl. jer mi puštamo našu techno i rap muziku jako glasno (200 dB). Ako vam ta glasnoća otežava razgovor – dajemo vam na raspolaganje papir i olovku za pismenu komunikaciju.

18. Mada je nekim stranim turistima u krvi i tradiciji urlanje i deranje – na plaži je to zabranjeno. Izuzetak su naši prodavači kuvanog kukuruza, krofni, pečene piletine i domaćih baklava, kojima je dozvoljeno urlanje oko ležaljki, ali ne glasnije od 120 dB.

19. Od zabrane urlanja izuzeti su još i utopljenici, kojih ima sve više zbog čestih stampeda.

20. Kad na plažu pristanu brodovi koji pozivaju na krstarenje po okolici - svi kupači moraju izaći iz mora. Megafonima s brodova dozvoljena je glasnoća 150 dB, a zvučnici mogu biti maksimalne snage 180W.

21. Zabranjeno je puštati zmajeve kako ne bi ometali helihoptere koji stalno nadlijeću plažu i vuku za sobom reklame naše čuvene banke.

22. Zabranjeno je glasno hrkanje na ležaljkama (mada još nikad nismo vidjeli da je neko zaspao na ovoj plaži).

Plaža je u vlasništvu preduzeća MILOPLAŽ d.o.o. i želi vam ugodan boravak.

All on 3x3m2_____________________________________Photo: NB

Prava oaza

 

Komentari, podrške…

Poruke podrške peticiji

Ivan Perčin, profesor, Tivat

"Ako im ovo uspije onda je svaka dalja priča suvišna, mada se nebi čudio jer svako normalan je odavno shvatio da živimo u zemlji čuda."

Annette Maier, Dipl. Biol., Tuebingen

"Would be nice if you would preserve this precious place. So far I have not visited it, but I am looking forward to see it without hotels and remodelations.”

“M” kanica

Novu seriju fotografija koja će ići par sledećih dana, poslao nam je Branko Nikolić. To će biti pejzaži tivatskog zaliva na kojima se “vidi” (ne vidi se jer je ispod površine mora) Tunja, a vidjelo bi se i buduće radničko naselje renta-posluge, na specijalno projektovanoj betonskoj ploči, sa temeljima od šuta i ruševina, radno nazvanoj - PAJACO.

Kanica “M”___________________________________Foto: Nikolić B.

Na prvoj fotografiji iz serije vidi se pored Sv. Marke i Tunje, koji su u trećem planu, još jedan interesantan objekat. Po legendi, projektant koji je to smislio, ostao je bez posla, a kažu da je jedva izvukao i živu glavu. Njegova greška je bila upravo ta što je potrošio više betona nego što treba praveći kanicu* u obliku slova M !

  Foto: NB

Svi znamo da se to ovom austrijskom podaniku omaklo zbog ljubavi. Marija, njegova kotorska draga, bila je neosporno ushićena, ali ne i finansijer-država jer su na putu napravljene dvije nepotrebne krivine.

_________________

*Kanica = serpentina

VRIJEME JE ZA de MASKIRANJE

KAD JE BAL NEK JE de

MASKENBAL

Lijep je običaj da se na kraju maskenbala maske skinu. To ima svoje razloge, da se medju maskiranima ne uvuče kakv lupež ili, nedaj bože, lice sa međunarodne tjeralice. Međutim, problem je što neki maskenbali traju jako dugo, godinama, takoreći decenijama i maskirani su se srodli sa svojim maskama toliko da ih ni rodjena mati ne bi prepoznala da ih skinu. Mogu oni tako do kraja života, a po potrebi mogu preko prve maske, ne skidajući je, staviti drugu, pa treću - prate modu... Sada su najmodernije evropske, demokratske i ekološke maske...

Pomognimo im malo da ih skinu, jer sami neće nikad, nemaju obraza ispod slojeva maski:

KRNJEVALI STIŽU U BOKU

Pismo Bokezima za spas od krnjevala

Dragi moji Bokelji, Bokezi – Irokezi,

Rećete odma - okle ovo Irokezi – nismo mi Irokezi !?

Jeste, jeste – dokle vas ironišu i ignorišu vi se kezite.

  I držite rogove u špag i date se potkupit za malo i izdat Bokeštvo za šaku đinđuva, talira, kruna, dinara, dolara, marki, eura, rublji i pokonjijeh perpera...

I ako se ne prenete nestaćete kao Irokezi koji su surađivali sa onima koji su ih međusobno podjelili, svadili i potkupili, a onda ih pregazili i pojeli.

Da bi stavili prst na čelo morate izvaditi rogove iz špaga.

Produmajte dobro što se čini, jer ako ne produmate, nestaće vas, tojest nestaće nas.

Pjevali ste nekad - Sve ptičice iz gore spustile se na more…

Ptičice su se spuštile i ni po jada – ima nekoliko ovđe se pjeva: – Svi međedi iz gore…I svi vukovi iz gore… I sve lisice iz gore ….I sve hijene iz gore…I sve gore i gore – to je pravi bjelosvjetski zološki vrt u kojemu bi mi trebali da budemo hrana i bekice za šišanje i trpovi za trpljenje.

Navalili su na nas kao da im je zadnje. Oće od nas da naprave Novi Monako i Novi Dubai sve iz ljubavi prema ovome narodu. Ne’š ti prosvetitelja i usrećitelja.

Došli su u džemperiće, naučili državne švercerske škole i sada čine magisterije i doktorate iz istijeh i srodnijeh nauka. Takulin im je miliji od matere…

Ali, stariji smo mi od svih njih i prošli smo sve svjetske škole koje su ovđe imale svoje fakultete još u doba Pasiglavaca, Ilira, Grka, starih Rimljana, Vizantinaca, Dukljana, da ne nabrajamo sve one mlađe…

Prije par godina bila je državna reklamna kampanja – “Zaplovimo Crnogorci”

Crnogorci su vazda dolazili u Boku, iz raznije razloga i, istina, u manjem broju. I Njegoš je išo u školu u Novi i imao vikendicu u Prčanj i preko Boke i Kotora je otkrio cijeli svijet i vratio cijelom svijetu remek djelom za vjeke vjekov.

 

Bilo nam je milo da mlada država otkriva da ima more i da oće i preko mora da se spoji sa cijelijem svijetom kao što je vazda i bilo i očekivali smo da će doć da ih naučimo i o plovidbi i o moru.

Učili smo mi i jače štihove da zaplove, toga se i carska Rusija nije stiđela, ali su sjeđeli u klupu i polagali ispit i morali su prvo naučit plivat i naučit razlikovat mušlju od mušeme i pilingrin od pilića.

A ovi su došli i u startu destregali i Jugooceaniju i Barsku. Destregali su Budvu sad oće i Boku. Destregali su i Arsenal koji je tehnički opismenio cijelu Crnu Goru i još mu nije bio pasao rok upotrebe. Ma neka je i pasao, nećemo sad kukat, ali se moglo i bolje učinjet nego ovo, i šesnije, i korisnije i moderno rečeno, razvojno održivije.  Mogla se tu napravit i prava marina i malo šesno ekološko brodogradilište, a ne sad šut iz Arsenala bačaju u more u Boniće da naprave poljanu za vadit jahte, a u Arsenal đe je bilo mjesta za milion jahti na suho, oće činjet stanove. Kako lukavo – ko bi se toga śetio? Strah ih je bilo da bačaju u more pa da na to čine zgrade da se ne buni Mans i Evropa, pa su učinjeli manevar. Kao da ih nismo pročitali. Million apartmana umjesto Arsenala, a marina, kržljave palmice i autohtono mlinsko   kamenje iz Južne Amerike na crno  nagrđeno mulo 2, treba samo da učine reklamu za pravu njihovu rabotu - apartmanizacije i betonizacije do besvjesti.

Kad su uspjeli Arsenal destregat još su se i okuražili pa su učinjeli Lipce i Belane i Boniće. Eto sad oće i Tunjolu betonirat, pa se vade na to da je to zbog bure. Toliko ih je strah od bure da im je malo od nje napravit lukobran, već od straha da i njega bura ne ponese oće na njega staviti pjez u vidu stambenijeh zgrada i još onda mudruju je li bolji naziv za to Palazzo ili Porporela, a da Tunjola nevalja jer da je to od tunela - tunjela. Tunjel im je u glavu kad neznaju da se i u Dalmaciju za karolu kaže tunja u čast ove naše Tunje đe je prvobitni čovjek prvi put bacio u more prvobitnu udicu!

Zalud je Boku Kotorsku zaštitio i UNESKO ako i mi malo ne pripomognemo.

Štiti nas tobož kulturni Zapad. Dali su nam million obaveza, upita i uputa da se tu ni ni oni ne mogu snać, – što zapravo oće a što neće i kako; a kamoli mi - nikoga to ođe nije volja ni pročitat. Birokratija im je grđa nego ona naša iz pokonje Jugoslavije. A njihova i naša manguparija dobro zna što oće i nema biznis barijera i birokratskijeh prepreka i ništa im nije sveto.

Navalio je na nas i bratski Istok, željan milijardi miliona i toploga juga.

Ima, da ne griješimo dušu, među njima dobrijeh ljudi, kao što je vazda bilo, ali i oni kao i mi múče i muku muče da prežive, a brži su mangupi  iz njihovih redova – i mangupi iz naših redova.

A jedan je Obama i ima toliko toga za učinjet, da ako ga budemo čekali, dokle dođe, može biti kasno. Zato ne dozvolite da vas dijele i pronađite u sebi i drugima male Obame, koji će, ako se pametno udruže, i velikome Obami i našoj Boki i cijelome svijetu bar malo pomoć da se odbrani od napasti i krnjevala od betona.

Bokelji, Bokezi ne budite Irokezi !

Put u Evropu ide preko Boke, kao što je vazda i odio !

® Bokez Pasiglavski

---------------------------------________-------------------------------

Neki bokeški izrazi:

Krnjeval, krneval – (od krnevao, karnevao, karneval) koristi se u Boki i kao izraz za nešto ružno, neskladno, nezgrapno. “Miči mi toga krnjevala!”, “Što će ti taj krnjevao tu?”

Špag – džep

Produmati – promisliti, razmisliti

Bekica – ovca

Takulin – novčanik

Pilingrin – vrsta školjke

Destregati – uništiti

Šesan – skladan, po mjeri, lijepo građen

Mulo – molo, pristanište

Pjez – teret

Karola, tunja – pribor za ribolov

Múčati – ćutati

All photos ® by GrrOF

Pogled na Tunju preko Arsenala

Foto: Plumber

Budva kao škola

Za razliku od kotorskih, budvanske probleme smo tretirali kao beznadežan slučaj. Njima se desilo što se desilo. Mnogi smatraju da rijeka para koja ih je zalila može zamijeniti more i obalu. Problem pilingrina odavno nemaju.

 

Foto: NB

Što je i na koji način dobila Budva

Najstariji budvanski Bokelj bio je star još '60 kada je na skupštini turističkog saveza Budve u formiranju rekao "A što mi nismo u turističkom savezu Boke kada smo vazda bili Boka ?" Potomci njegovih vršnjaka su danas Budvani sa velikim B, građani grada - eksperimentalnog poligona koji je u istoriju arhitekture ušao kao "budvanski sindrom". Naučili su da od mora prave destilovanu vodu i bili su na putu da nauče i hodat po vodi, barem do svog "pustog" ostrva.

Danas gledaju što je ko agvantao i kome je što ostalo. I fakultet je tu i na njemu će se možda izučavati što im se to na početku XXI vijeka desilo.

Za sada je to misterija i za samog gradonačelnika:

MONITOR: Strani i domaći in­vestitori u Budvi grade bespravno ne poštujući zakone, zbog čega ste i Vi pod istragom u slučaju Zavala. Lokalna uprava se ne trudi da zaštiti svoje kul­turno-istorijsko nasljeđe ugroženo divljom gradnjom hotela ,,Asto­rija’’, ,,Avala’’...
KULJAČA: Protiv mene nije podignuta krivična prijava. Preduzeo sam sve što je tada bilo u mojoj moći da se gradnja na Zavali obustavi. Ja sam za­jedno s koordinacionim tijelom, u kojem su bili predstavnici nadležnog ministarstva i repu­bličkih inspekcija, preduzeo sve što je bilo moguće procesu­iranjem slučaja i pisanjem prijava za za­branu grad­nje. Odradili smo naš zakonski dio posla i lično sam bio protiv toga, ne znam koji su motivi investitora da grade prije do­nošenja urbanističkog projekta, iako im je rečeno da će im lokalna samouprava i Ministarstvo za ekonomiju, koje projekte potpisuje, uvažiti najveći dio zahtjeva. …

Branka PLAMENAC

“Monitor” 13.02.2009. http://www.monitor.cg.yu/ARHIVA/a_956%20(7).html ili slično tome http://www.monitor.cg.yu/ARHIVA/a_954%20(7).html

Ili iz drugog ugla:

ZA­ŠTO BU­DVA DA NE BU­DE BU­DVA?

Foto: NB

Prof. dr Mi­len­ko Pa­si­no­vić, pre­da­vač na Fa­kul­te­tu za tu­ri­zam u Ko­to­ru ka­že da odr­ži­vi raz­voj pod­ra­zu­mi­je­va i oču­va­nje kul­tur­nog pej­za­ža.
- Ja ne mo­gu da pri­hva­tim da bi ta­kvom iz­grad­njom mo­gao bi­ti sa­ču­van kul­tur­ni pej­zaž Bu­dve, ko­ji pred­sta­vlja njen iden­ti­tet. I kao što čo­vjek ima svoj iden­ti­tet, ta­ko i tu­ri­stič­ka re­gi­ja ima svoj. Za­to sma­tram, da se iden­ti­tet jed­ne re­gi­je ne mo­že mi­je­nja­ti vo­ljom po­je­di­na­ca. Ne znam zbog če­ga bi ne­ko že­lio da Bu­dva ne bu­de Bu­dva, već Du­bai ili Mo­na­ko, pi­ta se pro­fe­sor Pa­si­no­vić.

http://www.cgekonomist.com/?broj=15&clanak=838

Iz ugla poznatog sociologa, redovnog profesora Beogradskog uni­verziteta dr Sretena Vujovića, autora više knjiga i naučnih radova iz oblasti urbane sociologije, ro­đenog Budvanina iz starog grada

Budva se bjesomuč­no eksploatiše

U budvanskom polju pored rijeke Grđevice ima područja koja su paradigmatična po apsolutnom zanemarivanju svake urbanističke norme. U Statutu stare Budve iz 15. vijeka postojale su odredbe kojima se zabranjuje otvaranje prozora i balkona jednih naspram drugih. To su ljudi odavno uredili. Ovdje objekti pokriva­ju cijelu građevinsku parcelu, sa jednog pla­ca malteriše se zgrada na drugom, prozori gledaju jedni u druge, vrata u vrata...

Nova Budva_________________________________Foto: GoogleEath

… 
Budvanska opština hoće da ima najveći akva park na Jadranu. Hoće da ima istovre­meno, u istom gradu i Monte Karlo i Abu Dabi. Ta opsesija da sve mora biti najveće podsjeća na onu anegdotu o Crnogorcu koji je rekao da se sit isplakao kada je čuo da Triglav nije u Crnoj Gori.
Ovdje su vrijednosti i prioriteti potpuno poremećeni. Kako može biti neko za elitni turizam, za nebodere, hotele od 26 i više spratova, a da pri tom nema rješene neke elementarne stvari infrastrukture. Niti ima dovoljno vode, ponekad ni struje, niti ima par­king prostora, more nije čisto, nema ni dovoljno zelenila. Ono što je priroda dala ozbiljno je dovedeno u pitanje.

Foto: NB

Zbog ovakvog pomanjkanja racio­nalne urbane politike, moja je procena da će Budva doći u stanje kad neće biti dovoljno privlačna ni za vlastite stanovnika a kamoli za one koji u ovaj grad dolaze.

http://www.monitor.cg.yu/ARHIVA/a_953%20(7).html izvinjavamo se ako link “ne radi” Nije do nas.

Iz našeg ugla

Branzzin.entar.com

Možda bi i Mogren trebalo zaštiti od morske erozije ? Što kažeš na to, Specijalni Time ?!

Erodirano________________________________________Foto: NB

Zemlja i nebo

Sa ova dva snimka završavamo Sjusinu seriju fotografija.

Kroz modre i zlatne prizore Boke stigli smo na nebo. Između ova dva snimka prošlo je svega par minuta leta. Dok Boku već okiva tama na nebu još uvjek sunce sija.

Oblaci kao da pozivaju u šetnju, izgledaju mekani i dobri, mada možda pod njima pucaju gromovi i kiša lije potocima.

Bivši komunisti i mala djeca iz dobih kuća možda se pitaju gdje su tu anđeli, je li Gospa skoro tuda prolazila ? Možda neko i ugledada u njima priznak proviđenja i nagovještaj nade ?

Za to Vrijeme Gospa od Milosti i Školj su vidimo ostali u mraku. Da li baš i na koliko vremena ?

I sadašnji “komunisti” znaju da će svanuti novi dan !

Vjera makar u tu prostu činjenicu uz malo  pomoći  “Zvijezde Mora” kojoj je posvećena većina hramova u Boki, znači i većina srca ljudi - Bokelja, uvjereni smo, pomoći će da pilingrini sačuvaju svoj dom i dušu.

By GrrOFF

Svečana gala

Ovdje piše:

P I L I N G R I N

Ispisano je zastavicama pomorskog kodeksa. Tako su se od davnina “sporazumjevali brodovi”.

Ne pitajte vaše prijatelje, oficire trgovačke mornarice, da li je to tačno. Malo ko od njih zna napemet značenje ovih šarenih zastavica. One im se nalaze u stelaži na komandnom mostu i pored svake piše njeno slovo. U slučaju nevolje, kada sva čuda tehnike i sredstva komunikacije otkažu, barba će se sjetit sto treba podić na jarbol i neko će izvršiti i tu naredbu.

Ali one imaju i svoju drugu namjenu i svi mi ih znamo upravo u toj ulozi. To je:

S V E Č A N A    G A L A

Iz “Arsenala” i “Bijele” mnogi, uglavnom nekompletni kompleti ovih zastavica, rasuli su se po mjesnim zajednicama, bućarskim klubovima, izviđačkim odredima, jedriličarskim društvima, turist-biroima i svuda gdje se nešto nekad slavi (ili se slavilo). Mada ih pomalo potiskuju, sijalice, lampice i trčeća svjetla, one se još uvjek povremeno viore na dzogovima, plivalištima, igralištima, rivama pa i pred crkvama.

Brodovi i stelaže na kojima su ležale, odavno su izrezani, a one nam i dalje poručuju svoje tajanstvene poruke, mada najčešće poređane bez smisla ipak uvjek se čita jedno:  

F E Š T A    J E !

Ovo su slova:

A ovo plamenci brojeva:

BranzzIN.entar.com

Dignuto visoko da “maše nogama”, a pod njim ludo, grinja !

Davno, prije skoro pola vijeka, na jednoj fešti u jednom malom mjestu na padinama Vrmca, na dzogu se tako zaviorila ovakva gala. Nova, velika, čista, sa broda koji je svoj vijek završio bez velike nevolje i bez velikih fešta.

Što je bilo napisano, niko nije znao. Zastavice i plamenci podignuti visoko, mahali su svijim nogicama na ljetnom maestralu.

Slana riba, domaći kruh i vino činjeli su da mukli zvuk udarca buće u buću u glavi odzvoni još nekoliko puta. Ponti su se pamtili i nije bilo semafora ni pravila “senjavanja” i “nema od šponde”.

A onda je došlo “ludo” pogledalo uvis, medju noge plamencima i kazalo riječi koje su ušle u legendu:

“Što će odje ove austrougarske zastave ?”

Onaj što je upravo bacao buću, koje su tada još bile od korena vresine, malo je žbaljao pa je prebačio dzog, pogodio u medju i buća se raspukla na dva dijela.

Tada je to bila jedina šteta, parija i turnir su završeni do kraja.

Kasnije se završila i postaustrougarska storija o staroj i novoj Jugoslaviji.

A to “malo ludo” je preživjelo i danas nam pod trčećim svjetlima zbori da mi “I ne slutimo kako je put u EU težak i trnovit i kako malo snaga ima i kako treba predvodnike debelo platit. I da bi najbolje bilo Tunju betonirat itd. itp. i sl. !”

Današnje buće su od bronze - “made in Italy”, ali sve jedno, kad pukne u među, razleti se bar na dva dijela.

Za vašu zabavu (i trećim oficirima palube za učenje) jedan korisni link:

Nautical flags - International Code Flags

Osvoite 30 EUR_a

Kao i svaka dobra novina i mi vam nudimo nagradnu igru. Ne nudimo vam kuću koju nećete dobiti niti ljetovanje za dvoje, koje bi ste možda silom prilika morali provesti na nekom od aerodroma.

Nudimo vam 30 šuškavih EUR_a koje možete potrošiti po vašoj želji (Npr priuštiti sebi i voljenoj osobi porciju mušalja, uz dobro vino i na dobrom mjestu). I nije vam potrebna sreća već samo malo poznavanja bokeških prilika.

NAGRADNA IGRA!

Stara bokeljska poslovica glasi:

"POPNI LUDO NA VISOKO DA NOGAMA MAŠE"

Nagrađujemo sa 30 EUR najkonciznije, najefektivnije i najjasnije objašnjenje ove poslovice izraženo u jednoj rečenici. (znači nije dovoljno prosto “pogodi” što ova poslovica znači.) 

Natječaj je otvoren do 31.03.2009. Odgovore šalite e-mailom na naš site, a svi odgovori biće objavljeni pod brojevima i to odjednom (ne sukcesivno, da ne bi prepisivali) 01.04.2009.. Žiri će odabrati najbolji odgovor i s 30 EUR nagraditi pobjednika.

----------oooo000OOOOO000oooo----------

Maškari

Danas se u Boki tradicije skupilo toliko da se mora iste večeri biti na više mijesta. Hoće li to kome poći za rukom nije jasno, ali je dokaz da je do tradicije stalo mnogima i da organizatora tradicionalnih dešavnja ne fali. Karnevao u Kotoru, Lastvi, na Prčanju. Žućenica fest u Tivtu…

Foto: NB

Mnoge fešte i običajne manifestacije, u ovo novo vrijeme nazivaju se “turstičkim” što bi trebalo značiti da se očekuje neki dinar od prihoda. Tako da danas vjerovatno neke više interesuje ko je sinoć agvantao nagradu na maskenbalu u “Splendida” nego što su rekli tužioci i odbrana na suđenju griješnome Krnji pred spaljivanje na lastovskom mulu.

Svakako da je turistička organizacija dužna da  nalazi sve moguće načine kako de “prehraniti” sebe i svoj narod, ali ljudi su dobro znali da utole glad i samom tradicijom, bez turista i turističkih radnika, čak i onda kada su prazna crijeva zavijajući nadjajačavala pjesmu.

Lastovski krnevao

Lastovski karneval se ‘50-‘60 održavao u mrčama i pod ćempresima pored potoka Cacova na opšte zadovoljstvo i vlasti (koja je “uspješno” spriječila karnevalsku povorku) i maškara (koji su spali krnevala i sa njim svo zlo koje je došlo od vlasti i od pojedinaca iz protekle godine).

U Lastvi je juče spaljen Krizislav Finincijarijus Recesionem i nešto od toga možete pogledati  OVDJE

Foto: NB

Karneval nije bio zabranjen samo u Boki već i u samoj Veneciji, istina u vrijeme fašističkog režima.

I dok smo se mi krili kroz bušine, mlađi brat lastovskog karnevala - brazilski odmicao je pomalo napred:

Kako reče Krizislav pred spaljivanje Lastovljanima: “Miritali ste i grđe od ovoga” Pa evo vam.. JOŠ

Pilingrin igra picigin

PICIGIN

Picigin je igra koju ljudi igraju bez obzira na spol i dob.

igra koja se igra u plićaku ne dublje od koljena (rijetko do pasa),

Stalnim se udaranjem i nabacivanjem loptica što dulje pokušava održati u zraku – loptica ne smije pasti na tlo ili dotaknuti površinu.

"Mens sana in corpore sano" – starih Latina samo je romanska jeka mudrih riječi grčkoga plećatog umnika.
Naime, bez pretjerana filozofiranja svakom je zdravom razumu jasno da su duh i tijelo jedna harmonična cjelina. Bilo kakvo nagrizanje jedne ili druge strane vodi nas u različite oblike zastranjivanja. Rekreativni sport pravi je lijek za naš, svakodnevnim stresovima uzdrmani psihofizički habitus.

Psihologija je pokazala da se čovjek u dodiru s vodom, svojim praiskonom, ponaša vrlo prirodno. Picigin, za razliku od plivanja, vaterpola i skokova u vodu, omogućuje ležeran razgovor. Zar nema ljepšega poziva na druženje, ako treba i na filozofiranje, naravno uz pregršt mokrih bravura...

Link

http://www.picigin.org/hr02.html

GRRozni.entar.com

Ja u svojoj opremi za plažu uvijek imam lopticu za picigin. Igrao sam ga na Kalardovu i na Gabriu. Ali najbolje je na Tunji, ako je dobra oseka !

GrOFF.entar.com

Kod nas se u Tivtu ovakav picigin nije igrao ali se slicno igrala “odbojka” u plicaku – cilj da lopta ne padne u vodu.To se naravno igralo svuđe, ali je razlika u tome da je prvobitni čovjek to prvi put zaigrao prvobitnom loptom prirodom izvajanom od otpalog lišća morske cvijetnice posidonije upravo na plaži Gabrio !

Posidonija, oceanski porost (Posidonia oceanica)

• vrsta preferira osvijetljena područja
• zaštićena vrsta

Biljka 30-140 cm dugih i do 1 cm širokih, tamnozelenih listova. Listovi su trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju, često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Biljka ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korjenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane „mattes“. Razmnožava se nespolno pomoću rizoma i spolno pomoću cvijeta i ploda. Gradi velike podmorske livade. Osjetljiva je na pojačano taloženje, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti mora.

Naseljava sedimentna dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora; od 5 m do oko 40 m dubine.

http://www.zastitamora.org/vrste/angiospermae-(morske-cvjetnice)/posidonia_oceanica.aspx#opis

BranzzIN.entar.com

Posejdonija se do sada dobro držala u Boki, mada bi se reklo da za nju slabo ko mari. To međutim ne važi za palasture (školjke dužine i preko pola metra, periske) koje se nalaze gotovo pred nestankom !

Livade posejdonije na Tunji vide se i sa satelita

Iz Dubaija na Pajaco

Iz Dojče velea preko Vijesti pravo na vaš ekran – zapanjujuća vijest:

Bježanija iz Dubaija

U EMIRATIMA ZAMRZNUTI GRAĐEVINSKI PROJEKTI VRIJEDNI 582 MILIJARDE DOLARA

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima zamrznut je svaki drugi građevinski projekat, a njihova ukupna vrijednost, kako je juče objavljeno na sajtu Dojče velea, je 582 milijarde dolara.
Najviše je pogođen Dubai, u kojem je tek svaki deseti stanovnik njegov državljanin. Najveći dio stanovništva predstavljaju stranci koji su tu našli posao – od informatičara do zidara.

Dubajajčanski Palaci i Porporele

U tekstu pod naslovom “Bježanija iz Dubaija”, piše da se međutim, odnedavno ubrzano zatvaraju radna mjesta, a svako ko ostane bez posla dužan je u roku od mjesec dana da napusti zemlju. Procjenjuje se da sada dnevno odlazi oko hiljadu i po ljudi.
Dojče vele dalje navodi da šlep službe imaju pune ruke posla na aerodromu u Dubaiju – odvoze sve više automobila koje su vlasnici ostavili na parkingu.
Riječ je o strancima koji su dobili otkaze i pobjegli iz zemlje, jer više ne mogu da vraćaju dugove, te im prijeti dužnički zatvor. Firme specijalizovane za selidbe posluju više nego uspješno – veliki broj zaposlenih u građevinarstvu seli se u druge zemlje.

Dubajajčanski Sv.Marko

Fil Dejvis iz firme Relogalf kaže da u posljednjih nekoliko nedjelja broj zahtjeva za preseljenje porastao za pedeset procenata.

….Pravo stanje stvari rijetko ko zna, jer vlada vrlo rijetko objavljuje pouzdane podatke. ….

Z.V.

"Vijesti" 17.02.2009

http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=296170

Međutim, pravu istinu o tome gdje je navalio sav taj lijepi, mladi, pametni i vrijedni radni narod, saznat ćete samo vi i to upravo sada.

“Pali” su na ovaj oglas: