Predsednik drumom - ministri šumom

Samit na Cetinju

Pod budnim okom , generalnog direktora UNESCO-a gospodina Koichira Matsuure i generalnog sekretara Vijeća Evrope gospodina Terryja Davisa, predsednik Crne Gore i predsednici još sedam država regiona, potpisali su “Cetinjsku deklaraciju”

Naziv je "Upravljanje raznolikošću kulturne baštine i njeno promovisanje u turističke svrhe". Tim papirom države se obavezuju da ce čuvati i staviti u funkciju turizma kulturna i prirodna dobra na teritorijama svojih zemalja i da će to, pored ostalog, biti tema njihove buduće intezivne saradnje.

Letimični pregled sadržaja dokumenta:

Mi, predsjednici država...

Potvrđujući da upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom nekog područja mora biti zasnovano na potpunom poznavanju njenih historijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, poznavanju specifičnih resursa određene oblasti, njenih osjetljivih tačaka koje su podložne prijetnjama i pritiscima, kao i mogućnosti koje mogu proisteći iz statusa zaštićenosti, sa potencijalom za održivi razvoj,..

I Vodeći se:

a) principima sadržanim u relevantnim međunarodnim instrumentima i standardima UN-a, UNESCO-a i Vijeća Evrope:… Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.)… Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine (2001.)… Evropskoj konvenciji o zaštiti arheološkog naslijeđa (revidiranoj) (1992.)… Evropskoj konvenciji o pejzažu (2000.)..

b) značajem uloge međunarodnih organizacija koje učestvuju na Samitu, prije svega:

i. UNESCO-a…

ii. Savjeta Evrope…

iii. Evropske unije…

II Okupljeni već sedmi put…

Uvjereni da prepoznavanje i priznavanje kulturne raznolikosti predstavlja značajan instrument za poštovanje prava i sloboda pojedinca; ponovo ističući odlučnost u osnaživanju ovih demokratskih načela u našim društvima,

izjavljujemo:

…

da ćemo raditi na jačanju svijesti o značaju kulturne i prirodne baštine i očuvanju integriteta i autentičnosti vrijednosti zaštićenog dobra i njegove sredine u interesu svih, budući da ono predstavlja važan resurs za održivi razvoj cijele zajednice,

da ćemo osigurati da razvoj zaštićenih područja i neposrednog okruženja bude adekvatno planiran, usmjeravan i kontrolisan i utemeljen na viziji dugoročnog razvoja,

…

I da ne dužimo dalje (link na tekst deklaracije je na dnu teksta) ovo je potisao predsednik Crne Gore, dana 4.6.2009. godine

Za to vrijeme, ministar ekologije, umjesto da se bori zajedno sa nama, da se Sveti Marko kao izuzetan mediteranski biodiverzitet sa neistraženim arheološkim lokalitetima ili bar Tunja, kao geografski, geološki, marinobiološki, arheološki, kulturološki i svaki drugi fenomen, stavi pod zaštitu UNESCOa, gleda kako da pomogne svom kolegi, ministru za razvoj da progura devastatorski projekat ruskog investitora, nazvan Pajaco !

Izvještaj sa samita i tekst deklaracije

--o0O$O0o--

Možda našim ministrima španski slučaj posluži kao nauk !?

Velika pobjeda potpisnika

peticije

Strazbur - Evropski parlament smatra da Španija ne štiti efikasno svoje građane i životnu sredinu od ilegalne gradnje lokalnih vlada, preduzetnika i građevinskih kompanija.

U izvještaju EP se predlaže da sve dok problem ne bude riješen, Španiji budu zamrznuto 35.1 milijardi eura pomoći, koliko joj je obećano za period od 2007. do 2013. godine.

„Lokalni organi su davali preveliku moć svojim preduzetnicima i gradskim planerima, a troškove za to su snosili samo stanovnici Španije“, navodi se u izvještaju koji je pripremila poslanica iz Danske Margret Ouken.

U korist ovog izvještaja je glasalo 349, sok je protiv bilo 110 poslanika EP

Ovo je treći put da Evropski parlament javno kritikuje španski imovinski sektor, što je, kako navode iz Grinpisa, dovelo do uništavanja njihove prelijepe obale.

Autorka izvještaja izrazila je zadovoljstvo što je parlament podržao njen izvještaj.

„Reultat današnjeg glasanja predstavlja pravi primjer kako Evropski parlament može biti na usluzi svojim građanima“, izjavila je Oukenova.

„Ali današnji rezultat, prije svega, predstavlja pobjedu za desetine hiljada ljudi koji su potpisali peticiju, i koji su zatražili pomoć od Evropskog parlamenta, jer nijesu mogli naći rješenje u svojom administrativnom i pravosudnom sistemu."

Evropska komisija je ovlašćena da prekine isplaćivanje novca iz strukturalnih fondova, suspenduje sredstva članicama ili regionima Unije, ali i da napravi izmjene u načinu finansiranja novih projekata.

„Evropski parlament može, ako bude neophodno, da zahtijeva od članica Unije da prestanu sa kršenjem pravila, jer će im, za uzvrat, njihova sredstva biti oduzeta“, zaključila je Ouken.

Izvor teksta: EurActiv.com