Morsko dobro direktan saučesnik
Osvajanje mora
Tokom rušenja nekadašnje mornaričke baze Arsenal iz Tivta, otpadni materijal od oko 90.000 kubnih metara bačen je u more, te je time teritorija Crne Gore uspješno proširena za čitavih 3000 kvadrata. Odlaganjem šuta i drugog kabastog materijala, nastalo je kopno koje je uz svekoliku pomoć opštine Tivat kao takvo i uknjiženo.
Tako su nastale katastarske parcele 4732/2 i 3732/3, dok je katastarska parcela 4732, kojoj je površina povećana na 2955 kvadrata, prenumerisana u 4732/1.
Uprava za nekretnine Podgorica odobrila je ovakav poduhvat, a glavni urbanista opštine Tivat sve aminovao, dajući načelnu saglasnost na program uređenja obale ,,Marine Bonići''.
Da priča bude još zanimljivija, osnivač društva koje je obavilo sve ove poslove na lokaciji Bonići, nije niko drugi do JP Morsko dobro s firmom Navar incorporated iz Tivta. Članom 10 osnivačkog ugovora, dato je pravo ortacima da nasipaju uvalu Bonića. Tako su, sve zvanično i po propisima, proširili teritoriju Crne Gore i potvrdili se kao dobri tumači zakonskih akata o bokokotorskom akvatoriju.
Zauzeli akvaprostor kao da im stvarno pripada.
Uzalud su iz Lučke kapetanije Kotor upozoravali da je morski pojas Bonića napadnut! Dostavljali su obavještenja Ministarstvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, kao i Ministarstvu turizma, JP Morskom dobru, opštinama Herceg Novi, Tivat i Kotor te Institutu za bilogiju mora Kotor.
Zahvaljujući redovnom nadzoru Inspekcije bezbjednosti plovidbe na moru, u Lučkoj kapetanije su konstatovali: ,,Bonići - Tivat (rušenje objekata Arsenala Tivat) primjer su uzrupacije i umanjivanja zaliva, a time i nanošenja ogromne štete životu na moru i podmorju, jednog od najljepših zaliva svijeta Boki kotorskoj. Kako se radi o ogromnim količinama (stotine hiljada kubika) materijala-otpada kopnenog porijekla, koji je na točkovima dospio u more, molimo da se ako je još moguće preduzmu mjere i zaštiti Bokokotorski zaliv - čišćenjem i produbljivanjem, a ne samo nasipanjem'', stoji u obavještenju Lučke kapetanije Kotor.
Pitali smo nadležne u JP Morsko dobro za mišljenje o nasipanju Bonića i kreiranju katastarskih parcela nekadašnjeg akvatorija. Dobili smo odgovor elektronskom poštom, koji su kasnije povukli, čekajući izlazak Monitora.
Kontaktirali smo i direktora Marine Bonići Branka Zgradića, koji nam je kazao da on posjeduje svu urednu dokumentaciju od svih inspekcija i resornih ministarstava za nasipanje ovog terena. Takođe tvrdi da je od kotorske kapetanije dobio saglasnost (nakon posjete inspekcije) da može nastaviti radove. Sve je, kaže, uradio po propisima, kao veliki ljubitelj prirode i poštivalac bokokotorskog akvatorija. Ne želi da ide u loš kontekst, jer je za sve učinjeno pribavio potrebnu dokumentaciju, a nasip je, tvrdi, načinjen od materijala koji nije štetan za vodeni svijet te, prema tome, nije narušen balans živog svijeta nad vodom i pod vodom.
U Institutu za biologiju mora Kotor, međutim, kažu: ,,Ovakvo deponovanje predstavlja ekološko zagađenje, pošto zemlja, bez obzira na sastav, kvalitet i granulaciju remeti život na morskom dnu. Sve što nije prirodan proces ispiranja zemljinih nanosa u more i formiranje i održanje biocenoze - obalnih muljeva, predstvalja štetan proces bioekološkog stanja na dnu i u blizini morskog dna''.
Nakon svega evo i mišljenja Ministarstva pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija o planu i programu privremenih objekata i programu organizacije i uređenja kupališta: „Mjesno pristanište (komunalna luka) treba da bude specifična polivalentna luka u kojoj su istovremeno zaštićeni javni interesi kao i poseban interes lokalne zajednice. Luka mora privlačiti nautičare u krstarenju da se u njoj zaustave i osjete specifičan ugođaj boravka u autentičnom podneblju, slikovitih malih mjesta, koji klasične luke ne mogu imati''.
Na kraju zaključuju da pristaništima, kao i lukama posebne namjene (marine), treba da upravljaju isključivo opštine, kojima bi tako pripala nadležnost i odgovornost održavanja, zaštite i davanja koncesija na tom lučkom području.
Na osnovu Plana posebne namjene za morsko dobro, usvojenog 2007. godine bilo je neophodno za ovaj sektor napraviti studiju o lokaciji prije bilo kakvih dodatnih radova, a naročito prije nasipanja mora.
Odluku o izradi studije o lokaciji donijela je Vlada Crne Gore u decembru 2007. godine. Programski zadatak za studiju napravljen je još u novembru 2007, dok je izrada studije ugovorena otprilike sredinom 2008. godine.
Bili su nedopustivi bilo kakvi radikalni zahvati u moru prije usvajanja ove studije, kazali su nam ljudi od struke. Ona je vjerovatno u nacrtu napravljena, ali još nije stigla na javnu raspravu.
Marija ČOLPA
"Monitor" 18 Mart 2009
Nema komentara:
Objavi komentar
Peticiju možete potpisati popunjavanjem elektronskog formulara preko linka sa naslovne strane: "Potpisivanje peticije"