Komentari podrške XXV

Grrozni

I pored ubrzanih postavljanja kamenja temeljaca umore i po školju kojima bi se šćela sva Boka betonat, mi smo sigurni da ćemo Tunju odbranit.

U to nas uvjeravaju i mnogobrojne podrške koje svakodnevno stižu.

 

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Nikola Ivanović

Publicista, Milwaukee, USA

"Zaštita prirode danas je obaveza svih modernih, demokratskih država, posebno onih kod kojih je turizam primarna djelatnost. Ovdje je, s jedne strane, nužno poštovati zakonske obaveze, a s druge, radi se o moralnoj obavezi: Crna Gora je prva ekološka država na svijetu, izuzimajući Svetu Goru. Ako to nije sveto, onda nam ništa nije sveto."

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Suzana Jovanović

dipl. socijalni radnik, Pancevo, Srbija

"Pametni narodi su od svojih prirodnih i istorijskih dobara napravili bogatsvo. Samo treba da koristimo tudje iskustvo, sto inace rade pametni ljudi."

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Katarina Milovanović

Lekar, Beograd

"Dragi moji Tivcani, Nadam se da ce akcija protiv arhitektonske devastacije naseg zaliva biti uspesna. Sacuvati ono sto nam je Bog dao i gradnju prilagoditi okolini i graditeljskom nasledju je cilj koji ce se dostici."

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Solomun Slavko

Arhitekta, Moskva

"More i palme...more i sunce.... more i vino...

More i beton !!!!!! NE"

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Podrške stižu i na ruskom jeziku. Taj, za sada slabašni glasić, govori nam da nisu svi Rusi “betonirci”

Boko – ljubavi moja

zove se pjesma koju je za spas Tunje napisala Natalija

ooooooo000000000000OOOOOOO000000000000oooooooooo

Mr Jovica Martinović o Tunji

Mnogo određenije i konkretnije, problemu betoniranja tunje suprotstavlja se jedan od naših najpoznatijih naučnih radnika čije je ime davno i daleko prevazišlo granice Crne Gore.

--o0OOO0o--

Poznati bokeljski arheolog upozorava da je država odgovorna prema svojoj kulturnoj baštini na i oko ostrva Sveti Marko

MARTINOVIĆ:

SVETI MARKO JE

KULTURNA RIZNICA

Stradioti Tunja i Gospa_______________________________Foto:NB

Poznati bokeljski arheolog i pisac, nekadašnji dugogodišnji direktor Pomorskog muzeja i Raegionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, mr Jovica Martinović, upozorio je na izuzetnu kulturološku i prirodnjačku vrijednost ostrva Svetti Marko i njegove okoline gdje se nalaze jedni od najbogatijihi najznačajnijih arheoloških lokaliteta na Crnogorskom primorju.

Vlasnik ostrvca, ruska kompanija „Metropol“ uz podršku Vlade Crne Gore, planira da na Svetom Marku izgradi elitno turističko naselje sa hotelom i privatnim vilama, kao i da naspe oko 120 hiljada hektara mora oko ostrva, posebno na plićini Tunja gdje bi se gradilo vještačko poluostrvo „Palazzo“. Okolina Svetog Marka u stručnim krugovima, važi i za jednu od potencijalnih lokacija drevnog rimskog grada Agruviuma.

„Još uvijek u to nismo sigurni jer nije izvršeno detaljno pretraživanje morskog dna oko ostrva. Govori se i o drevnom gradu Bobovcu koji je prema predanju, bio izmedju Prevlake, Svetog Marka i Kalardova. Na Svetom Marku nije detaljnije izvršeno ni arheološko istraživanje same površine ostrva.“- ističe mr Jovica Martinović dodajući da su prilikom izgradnje teniskih terena za potrebe „Putnikovog“ i ljetovališta francuskog „Cluba Mediteranee“ na ostrvu sedamdesetih godina, arheolozi konstatovali prisustvo ostataka amfora, grnčarije i „nekih neidentifikovanih zidova koji su se jedva nazirali“.

„Tu je već tada trebalo izvesti detaljnija arheološka istraživanja, ali to medjutim nije uspjelo jer je proglašen „viši društveni interes“ da se ostrvo što prije stavi u turističku funkciju. Samo ti nalazi od prije skoro 40 godina, dovoljna su indicija da se prije bilo kakvih gradjevinskih radova na Svetom Marku koji bi išli na devastaciju prostora, na krčenje šiblja i skidanje površinskog sloja zemlje, mora obavezno izvesti arheološko istraživanje.“- ističe Martinović dodajući da je to predvidjeno i važećim Zakonom o zaštiti spomenika, kao i „njegovim nakaradnim surogatom koji je u obliku nacrta, upravo bio na javnoj raspravi“.

„Tu obavezu državi nameću i medjunarodne konvencije koje je naša zemlja preuzela kao svoje „opterećenje“ od stare SFRJ čiji je Crna Gora jedna od nasljednica. To je čitav niz konvencija o zaštiti spomenika kulture, arheološkim iskopavanjima itd, a koje zemljama-potpisnicama nalažu da obavezno moraju izvesti prethodna arheološka istraživanja na lokacijama kakav je i ova na Svetom Marku.“. Martinović je objasnio da prema indicijama i analogiji sa susjednom Prevlakom na kojoj su otkriveni značajni tragovi još iz vremena srednje i kasne antike do najranijeg preromaničkog perioda od 9. do 11.vijeka, za očekivati da i na Svetom Marku je bila najmanje jedna značajna crkvena gradjevina, najvcjerovatnije crkva Svetog Gabriela, po kojoj je čitav otok nekada i nosio ime Gabrio, da bi kasnije bio nazvan Stradioti jer je na njemu bio vojni logor stradiotesa – grčkih vojnika u mletačkoj službi.

„Indicije postoje, čak i kod starijih autora, podaci da se tamo na samom kraju ostrva prema Prevlaci postoje podaci jedne veće gradjevine – koje i kakve, to bi tek detaljna sitraživanja trebalo da pokažu.“- istakao je Martinović dodajući da se mora izbjeći ponavljanje „slučaja Prevlake i onoga što na njoj radi Mitropolija crnogorsko-primorska, kao eklatantnog primjera devastacije i nemoći ili nevoljnosti države da to spriječi“.

On je naglasio da se namjere investitora na Svetom Marku kojima potporu daje država, uklapaju u kontinuitet devastacije kojemu je prostor Boke su zadnje vrijeme intenzivno izložen.

„Država bi ovdje naprotiv, trebalo da pokaže svoju snagu – jednostavno ako hoće da kaže da je država, jer to više nije pitanje devastacije samo arheološkog lokaluiteta, već užasne devastacije prostora, a ne smije se zaboraviti da je Boka Kotorska uvrštena na listu 25 naljepših zaliva na svijetu. Ako se dozvole još jedni Lipci, još jedna Zvala, „budvanizacija“ Boke, uništavanje onih divnih prirodnih plažica, onda ova država može da kaže – izvinite, šalila sam se, ja nisam država.“- istakao je Martinović.

Predvidjeno nasipanje mora oko Svetog Marka i Tunje on je nazvao „totalnim uništenjem prirodne ljepote i nečega što smo dobili od prirode i naslijedili od naših potomaka kojima smo je dužni netaknutu predati“.

Siniša Luković

Ministar kulture o Tunji

Koliko god beskrupulozni investor, ruski Metropl, trlja ruke, računajući da je uz konja dobio i zlatni ular, sa samog vrha, iz vlade Crne Gore, čuju se i neki, za očuvanje Tunje i tivatskog zaliva pozitivni tonovi.

MIĆUNOVIĆ PROTIV

NASIPANJA TUNJE

Ugroženi pejzaž____________________________________Foto:NB 

“Ono što je priroda stvarala milenijumima mi u našim kratkim životima moramo nastojati da zaštitimo.

Ministarstvo kulture ne podržava ni jednu namjeru koja je silovanje bilo kakvog prostora – bilo da je u pitanju spomenik kulture, spomeničko dobro, bilo kakvo kulturno dobro, a iznad svega ono o čemu se staramo i što je takodje dobro ugroženo – pejsaž Crne Gore.

Kada je u pitanju Boka, onda još i više to moramo štititi jer tu imamo i dobre partnere u UNESCO-u”

Ovo je odgovor ministra za kulturu Crne Gore Branislava Mićunovića na pitanje novinara “Vijesti” Siniše Lukovića. Pitanje je postavljeno na palubi američkog istraživačkog broda “Herkules” koji ovih dana mapira kulturna blaga na dnu Bokokotorskog zaliva.

Pitanje je glasilo “Hoće li Ministarstvo kulture iskoristiti priliku i detaljno mapirati arheološka nalazišta u podmorju oko ostrva Sveti Marko i plićine Tunja prije nego što je naspu ruski investitori iz kompanije “Metropol” “

Ministar je još naglasio da će “se o tome dobro povesti računa sa velikom i ozbiljnom nadom da slučajeva kakav je onaj u Lipcima više neće biti”.

Slučaj Krašići II

Uvertira u nasipanje Tunje

TIVĆANI ZA EKOLOŠKI ZLOČIN U KRAŠIĆIMA KRIVE DRŽAVU I TU NE VIDE KRAJ

Tunja_____________________________________________Foto:NB

Tivat - Tivatska javnost sa ogorčenjem je primila informaciju o devastaciji jednog od najljepših djelova prirodne kamenite obale u poznatom turističkom mjestu Krašići na području najmanje bokeljske opštine.

Ističući da je taj incident nešto što se moglo očekivati, predstavnik NVO „Evropski dom“ iz Tivta, koja se bavi i ekologijom, profesor Neven Staničić, za „Vijesti“ je juče kazao da ga slučaj Krašići podsjeća na „generalnu probu predstojećeg nasipanja Tunje“.

„Nažalost, presedan na tom planu kada je Tivat u pitanju, već je napravljen i to je urađeno u planskim dokumentima kada se razmišljalo o nasipanju ogromne površine veće od 100 hiljada kvadrata na plićini Tunja“, kazao je Staničić, aludirajući na namjeru ruske firme „Metropol“ kojoj potporu daje država, da naspe oko 12 hektara površine mora na pješčanom sprudu Tunja kod ostrva Sveti Marko.

„Ako se to već nalazi u planovima i to kao mogućnost za izgradnju stambenog prostora na tako dobijenim novim površinama, onda ne vidim razloga da neko i privatno ne počne razmišljati na temu nasipanja mora. Presedan je napravljen i sada će biti jako teško da se, sem ako država nešto hitno ne uradi, zaustavi ta stihija koja to više i nije jer čim se počinje nešto planirati, ne može se govoriti o stihiji“, istakao je Staničić.

Država je, smatra on, isključivi krivac za takve devastacije prirode.

„Dakle, kako se stvari razvijaju, uskoro ćemo kod agenata za nekretnine moći dobiti i odgovor na pitanje pošto kvadrat stana izgrađenog u moru“, rekao je Staničić.

_ _ _

Siniša LUKOVIĆ

Vijesti 30.05.2009.

--o0OOO0o--

BranZZin@entar.com

A ispada da će uskoro đometri kupovat ronilačka odijela (a neki vještiji izgleda već jesu)

--o0OOO0o--

Inspekcije kolektivno obišle devastiranu lopkaciju u Krašićima, advokat investitora tvrdi da je sve čisto

PANTOVIĆ: NASULI SMO               SAMO ONOLIKO KOLIKO JE MORE ODNIJELO PLACA

“Preoteto” zemljište_________________________________ Foto:SL

Predstavnici više državnih i Konulane inspekcije Opštinae Tivat juče su zajedno izvršili uvid u stanje na lokaciji u Krašićima gdje je tivatska firma „Miks 2006“ čiji je vlasnik ruski državljanin Igor Kulešov, napravila ekološki incident nasipajući nekoliko stotina tona zemlje i kamena u more ispod svog placa.

Praćeni radoznalim pogledima ali i povremenim dobacivanjima iz kojih se prepoznavalo nezadovoljstvo nekolicine okupljanih mještana, inspektori su se spustili niz strminu ispod lokalnog puta kroz Krašiće i obišli veliki nasip kanenja, zemlje i pijeska u moru i preko 60-tak metara dužine nekadašnje kamenito-šljunčane plaže.

Na licu mjesta bili su glavni inspektor zaštite prostora Predrag Mićunović, glavni vodoprivredni inspektor Miodrag Radulović, glavni ekološki inpektor Vesna Zarubica, glavni urbanistički inspektor Željka Vranić, inspektor zaštite prostora Nataša Brajović, predstavnik JP „Morsko dobro“ Jasmina Kašćelan i načelnik Komunalne policije Opštine Tivat Jelka Mimica sa saradnicima.

Foto:SL

Oni su fotografisali i ugrubo premjerili nasip na obali Krašića i razgovarali sa pravnim zastupnikom firme „Miks 2006“, advokatom Ratkom Pantovićem iz Tivta koji im je prezentirao sve papire sa kojima ta firma raspolaže vezano za svoju lokaciju na obali tog poznatog turističkog mjesta.

„Po prijavi Komunalne policije Opštine Tivat kolektivno smo izašli na lice mjesta, izvršili smo nadzor nad subjektom, postupak je u toku i svaka od inspekcija će preduzeti mjere i radnje shodno svojoj konkretnoj nadležnosti. Naknadno ćemo vas preko naše PR službe obavijestiti što smo preduzeli u daljem postupku.“-kratko je novinarima saopštio glavni inspektor za zaštitu prostora Predrag Mićunović. On i njegove kolege nijesu željeli da špekulišu da li je ili ne i konkretno koje propise povrijedio investitor koji je zatrpao dio prirodne plaže i nasipom „osvojio“ nekoliko stotina kvadrata mora u Krašićima.

Sa druge strane, advokat Pantović novinarima je kazao da je sve čisto i da Kulešova firma ima sve neophodne papire sa kojima je mogla preduzeti ovakve radnje na terenu.

„Miks 2006“ je prije dvije ipo godine kupila česticu zemlje 73 KO Krašići u površini od 1.050 kvadrata. Kada su moji klijenti htjeli da se uknjiže, zahtjev im je odbijen iako su oni regularno kupili ovo zemljište plativši za njega ogromnu svotu novca. Razlog za odbijanje njihovog zahtjeva bila je činjenica da se u medjuvremenu država Crna Gora bez ijednog pravnog osnova ili bilo kog papira, uknjižila kao vlasnik na dijelu parcele u površini od 471 kvadratni metar.“- kazao je Pantović dodajući da je zbog toga prije dvije godine pokrenut sudski spor koji je nedavno okončan pravosnažnom presudom u korist firme „Miks 2006“.

„Na osnovu te presude država je dužna da mojim klijentima preda 471 kvadratni metar katastarske parcele broj 6 u KO Krašići. Od toga dio u površini od 172 kvadrata zalazi direktno u more. To su stare granice ovog placa evidentirane u starom katastru, a ta razlika danas je pod morem zbog erozije talasa i razlike u površini suvog dijela obale prilikom oseke i plime u momentima kada su snimani stari austrougarski i novi premjer.“- objasnio je Pantović.

On je dodao da bi se uknjižba „Miksa 2006“ okončala shodno sudskoj presudi, „potrebno je da se i ta 172 kvadrata formiraju kao parcela“.

„Treba uraditi elaborat gdje će geometar izaći na lice mjesta da utvrdi tačke granica parcele prema moru po presudi i na osnovu takvog nalaza moji klijenti će se uknjižiti.“- istakao je Pantović. Na pitanje „Vijesti“ kako su onda iz „Miksa 2006“ mogli sami da naspu more, on je odgovorio da je „geometar utvrdio te koordinate i samo do njjih je i nasuto“. On je obećao da će javnosti dostaviti naloz vještaka geodetske struke i naglasio da „smo mi to uradili o svom trošku i svojim sredstvima“.

Pantović je rekao da shodno aktuelnim propisima, investitor za radove koje je obavio u Krašićima nije morao imati nikavu formalnu dozvolu, već je „bilo dovoljno obavještenje svim nadležnim institucijama, što smo i uradili sedam, dana prije početka radova“.

Advokat „Miksa 2006“ smatra da je ta firma praktično uštedjela troškove poreskim obveznicima jer bi po njemu, država morala da izvrši nasipanje „da parcelu dovede u gabarite po staroj čestici zemlje“. Pantović je naglasio da je prethodno sa obale uklonjeno „sigurno 20 kamiona smeća, a ronioci su očistili podmorje od otpada“.

„Za koji dan ćemo imati nalaz Instituta za bilogiju mora i nadležnih za ispitivanje kvaliteta morske vode gdje će se vidjeti da li postoje bilo kakve promjene na biodiverzitetu na ovom mjestu.“- istakao je Pantović. On je kazao da je Kulešov dao inicijativu za ucrtavanje „malog objekta od 200-300 kvadrata“ na spornoj parceli u Krašićima gdje sebi namjerava izgraditi kamenu kuću.

Prema njegovim riječima, Rus je na Žabljaku uz Crno jezero za 1,47 miliona eura kupio 10 hiljada kvadrata zemljišta gdje namjerava da „po usvajanju planske dokumentacije izgradi hotel luks kategorije vrijedan preko 30 miliona eura kojim će se ponositi Crna Gora“.

Siniša Luković

--o0OOO0o--

BranZZin@entar.com

Neki su stvarno sasvim izgubili kordinate.

Kaže da su nama, građanima - poreskim obveznicima, uštedjeli pare i o svom trošku vratili sebi ono što je more od opšteg dobra otelo.

Prava bi mjera bila da im se država oduži plaćenim smještajem, sa ishranom, a možda i liječenjem.

A toga što je prodao Rusu za “ogromnu svotu novca” i 172 kvadrata na morskome dnu treba za ministra nečega. Bilo čega.

A i sudiju što je tako presudio trebalo bi promaknut.

Kada smo već kod poreskih obveznika, što kaže direktor Poreske uprave Mirjana Pešalj:

“Korupcija je uzrok raznih poremećaja u ekonomskim sistemima i društvima u cjelini.

Ona ugrožava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, onemogućava vladavinu prava i umanjuje vjeru u demokratsko vršenje vlasti, a utiče i na nepravedno raslojavanje društva i principa vrijednosti.

Efikasna borba protiv korupcije, stoga, predstavalja jednu od najvažnijih aktivnosti koje svako savremeno društvo mora da preduzima, kako na medjunarodnom, tako i na unutrašnjem planu“.

Rus zatrpao more

Rus zatrpao more u

Krašićima

SLUČAJ LIPCI PONOVLJEN NA OBALI KOD TIVTA, ŽITELJI POZNATOG LJETOVALIŠTA ZGRANUTI

Tivat - Nepoznati ruski investitor u Krašićima kod Tivta nasuo je nekoliko stotina tona zemlje i kamena u more, na lokaciji ispod lokalnog puta koji vodi kroz to turističko mjesto.

Na oko stotinak metara udaljenosti od raskrsnice gdje se put odvaja za Rose, odnosno Petroviće, na placu, koji je prema tvrdnjma komšija i nezvaničnim informacijama iz opštine vlasništvo službenika ruske ambasade, građevinske mašine su potkopale put i stubove javne rasvjete, a iskopani materijal u površini od više stotina kvadrata, deponovan je direktno na nekadašnoj šljunčano-kamenitoj plaži i u moru ispod placa.

Mještani koje smo zatekli na licu mjesta pored gradilišta na kome tada nije bilo radnika, ovakvo stanje na obali nazvali su „katastrofom“.

„Ovo je žalosno, prava katastrofa. Obraćali smo se svima, počev od Opštine do resornih ministarstva, ali nikakav odgovor nijesmo dobili“, rezignirano je rekao jedan od žitelja Krašića koji nije želio da mu se ime pojavi u novinama.

U Opštini Tivat „Vijestima“ je rečeno da su odmah po saznanju za tu devastaciju prirode, na lice mjesta poslali Komunalnu policiju.
Iako Komunalna policija nema nadležnosti da kontroliše građevinske radove, oni su, ipak, reagovali i sačinili zapisnik, a o svemu je odmah obaviješteno i Ministarstvo za ekonomski razvoj, odnosno Inspekcija zaštite prostora koji su nadležni za izdavanje građevinskih dozvola u pojasu morskog dobra, odnosno kontrolu gradilišta. Prijava je upućena i policiji.

Iz lokalne samouprave „Vijestima“ je nezvanično rečeno da taj slučaj veoma ilustrativan primjer teškog položaja u kojem su se opštine našle nakon što je nedavno usvojen novi Zakon o izgradnji objekata, kojim su ukinute opštinske građevinske inspekcije i sva nadležnost ostavljena Inspekciji za zaštitu prostora koja djeluje na nivou države.

Iz JP „Morsko dobro“ potvrđeno je “Vijestima” da su, obavljajući redovnu kontrolu, njihovi službenici 20. maja konstatovali „da na prostoru Krašića nepoznata osoba, na katastarskim parecelama broj 6 i 10 K.O. Krašići, nabacuje zemljani materijal u more.“

„Kontaktirali smo Komunalnu inspekciju Tivat i dobili informaciju da je 18. maja konstatovala ove radove, odmah sačinila zapisnik i proslijedila Inspekciji zaštite prostora,Vodoprivrednoj inspekciji, kao i inspektoru za privredni kriminal u Ispostavi policije Tivat“, kazala je portparol „Morskog dobra“ Sandra Radulović, dodajući da sporne radove u Krašićima izvodi firma "Mix 2006" DOO Tivat.

U „Morskom dobru“, kako je dodala, očekuju odgovor nadležnih inspekcijskih službi o tome da li se radovi obavljaju u skladu sa zakonskim propisima.

Tivatska javnost sa nestrpljenjem, takođe, očekuje zvaničnu informaciju da li je i ko od državnih službi izdao dozvolu za nasipanje mora i tešku devastaciju obale u Krašićima.
Sličan slučaj, doduše u dosta većem obimu, prošlog ljeta desio se u Lipcima zbog čega su protiv investitora, ali i odgovornih u državnim službama, pokrenuti sudski procesi.

S.LUKOVIĆ

Vijesti 29.05.2009. http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=305949

-o0OOO0o-

Prvi komentari

KRAŠIĆI NASTAVLJAJU NIZ

Niz nezakonitog zatrpavanja mora na crnogorskom primorju, a u poslijednjem periodu naročito u Boki Kotorskoj, se nastavlja: Lipci, Bonići, Belani, Krašići...

Planirano je nezakonito uništavanje ostrva Sveti Marko i plićine Tunja. Planirano je, a još uvijek nije objavljeno, uništavanje najbolje i najočuvanije lokacije u Boki – Lokacije Župa, od Belana do Bonića.

Planirano i neplanirano se uništava crnogorsko primorje ...

Najavljena i nenajavljena nasipanja, ona koja imaju privid legalnosti i ona obavljena u totalnoj tajnosti - betoniranje i gradnja u moru i na obali dobijaju katastrofalne dimenzije na cijelom crnogorskom primorju. Opšti je dojam da država Crna Gora ne kontroliše sopstvenu teritoriju i sopstveno more ili je bar ne kontroliše na zakonom propisan i za sopstvene gradjane optimalan način. Ne samo to – pojedinci iz struktura vlasti svojim činjenjem i nečinjenjem očito debelo sudjeluju u uništavanju i devastaciji onoga što im nije od djeda ostalo već je državna – društvena – narodna svojina. Iz toga proizilaze dvije indicije – korupcija i nesposbnost. Nesposobnost u smislu neobrazovanosti i neznanja je manje dominantna, jer isti ljudi znaju i mogu da drže dirljive govore o ekologiji, elitnom turizmu, potpisuju solidne medjunarodne konvencije i sl. U praksi nastoje da se ugrade i ponešto ograde i ušićare. Ostali nastoje da ne talsaju ili se pasivno ne slažu i u najboljem slučaju formalno se iskupljuju blagim, internim iskazivanjem neslaganja, radi iskupljivanja sopstvene savjesti.

Varijante su razne: od toga da se u svim planovima i na zakonski propisan način, voljom vladajućih koji imaju legitimet za vladanje, ali ne i za haranje, napravi nešto što je štetno i devastirajuće - pa do divljeg nasipanja tajnim kanalima odobrenim i poražavajuće kasno razotkrivenim i samo prividno sankcionisanim.

Joško Luković

Jedan od pokretača peticije za spas ostrva Sveti Marko i plićine Tunja

-o0OOO0o-

Reakcija Ministarstva

Saopštenje: Povodom članka „Rus zatrpao more u Krašićima“, objavljenog u dnevnom listu „Vijesti“ 29. maja
• Od strane Komunalne policije-Komunalne inspekcije Opštine Tivat, Inspekciji zaštite prostora Ministarstva za ekonomski razvoj proslijeđen je predmet za pokretanje inspekcijskog nadzora nad DOO »MIKS 2006« iz Tivta, 25.5.2009.godine. U spisima predmeta se nalazi propratni akt od Opštine Tivat, fotografije lica mjesta, zapisnik komunalnog inspektora br. 0503-3-143 od 18.5.2009.godine, prijava radova kojom DOO »MIKS 2006«, vrši prijavu i opis namjeravnih radova Opštini Tivat br.05-147 od 14.5.2009.godine, u čijem prilogu je i presuda Osnovnog suda u kotoru Poslovni broj 415/07 od 02.4.2009.godine sa dopunskim nalazom vještaka broj Posl.br.415/07 od 10.11.2008.godine ; • Glavni inspektor zaštite prostora Ministarstva za ekonomski razvoj je, zbog specifičnosti predmeta, a sa namjerom da se predmet efikasno i u skladu sa zakonom predviđenom procedurom obradi, pozvao Glavnog urbanističkog inspektora (Ministarstvo za ekonomski razvoj), Glavnog vodoprivrednog inspektora (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede), Glavnog turističkog i ekološkog inspektora (Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine), Komunalnu policiju Opštine Tivat, predstavnika JP «Morsko dobro« iz Budve, da u subotu 30.5.2009.godine, u 12 časova, izvrše zajednički nadzor nad DOO «MIKS 2006« iz Tivta, radi tačnog i preciznog utvrđivanja činjeničnog stanja, nakon čega će se preduzeti radnje i donijeti mjere u skladu sa zakonom radi rješenja ove situacije, o čemu će javnost biti obaviještena. Ministarstvo za ekonomski razvoj 29.05.2009 15:28

http://www.minekon.gov.me/index.php?akcija=vijesti&id=173629

Pozivamo Vas da i Vi ostavite svoj komentar