Platiš 2 dobiješ 3

Navali elitni narode !

Ostalo je još malo neizbetonirane Boke !

Zanimljiva dešavanja na internet sajtovima „Metropola“ na kojim Rusi predstavljaju planove za Sveti Marko

ČAS GA NE VIDIŠ, A ČAS GA PRERADE

Nakon što su „Vijesti“ prije mjesec dana ukazali na drastične razlike izmedju projekta koji se ua ostrvo Sveti Marko servira domaćoj javnosti i onoga što vlasnik ostrva – ruska kompanija „Metropol“ nudi stranim kupcima na svojim sajtovima i sajmovima nekretnina u inostranstvu, sa internet-prezentacije ruske firme na adresi www.metroplol.ru skinut je projekat Svetog Marka.

Druga web-adresa na kojoj je kupcima predstavljan projekat budućeg elitnog turističkog risorta na najvećem bokeljskom ostrvu - www.islandsanmarco.com, nekoliko je dana bio nedostupan, da bi se onda pojavio u „redizajniranoj“ formi. Naime, sa tog sajta Rusi su „skinuli“ dotadašnju brošuru kojom su nudili drastično drugačiji projekat na ostrvu od onoga što predvidja inače osporavan i kontroverzni nacrt Državne studije lokacije „Ostrvo Sveti Marko“ (DSL) čiji je naručilac Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore. Sa sajta je misteriono nestala brošura u kojoj su Rusi najavili da će do 2010 na ostrvu površine oko 30 hektara, izgraditi ukupno 93 hiljade kvadrata objekata u osnovi, od čega čak 240 „privatnih vila, apartmana i kuća klase „luks“, hotel sa spa-centrom, salom za bankete i konferencije i kazinom, dječiji zabavni park, butike i umjetničku galeriju, 5 restorana, jaht klub sa marinom za 148 jahti, teniske i druge sportske terene, heliodrome i plaže sa otvorenim barovima i atrakcijama na vodi.“ Kupcima je tu obećana i mala replika Venecije sa sve gondolama i vezovi za mega-jhate duge i do 100 metara.

Umjesto ove, stavljena je nova brošura koja kupce budućih vila i stanova na ostrvu odmah na startu privlači sa porukom „privatnost i odvojenost“.

 

Riješenja iz nove brošure bliskija su onima iz DSL i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Sveti Marko koje su radile medjusobno povezane podgoričke firme „Urbi Montenegro“ i „WINsoft“, ali opet nisu identična sa ovim planovima iza kojih stoji država i na koje je do sada stiglo najviše primjedbi tokom javne rasprave o svim studijama lokacija na primorju. Nova brošura otkriva i još jednu dimenziju zbog koje „Metropol“ i Ministarstvo za ekonomski razvoj insistiraju na izgradnji vještačkog poluostrva „Palazzo“ uz sjevernu obalu Svetog Marka, a koje bi nastalo nasipanjem i uništenjem aktuelne plićine Tunja. Naime, Rusi i crnogorski zvaničnici do sada su govorili o „Palazzu“ kao osnovi nove marine na Svetom Marku i zaštiti ostrva od po njima, pretjerane erozije koju mu pričinjavaju more i vjetrovi. Novi „Metropolov“ katalog medjutim, pominje i „Palazzo“ kao lokaciju na kojoj će se graditi 41 luksuzna vila za tržište. Pored ovih vila, Rusi na obali ostrva nasuprot „Palazza“ namjeravaju graditi još 18, a na na kompletnom rtu Debela glava i dalje ka jugositoku Svetog Marka gradiće se još 49 luksuznih vila za stanovanje.

 

Kompletna površina stambenog postora na sada netaknutom prirodnom dragulju Boke iznosiće 42.980 kvadrata, dok na hotel sa bungalovima otpada 17.900 kvadrata, a na komercijalne, odnosno uslužne sadržaje na ostrvu 3, odnosno 2 hiljade kvadratnih metara.

Rusi navode i da će u njihovoj marini na ostrvu biti 120 vezova za jahte do 25 metara dužine, dodajući da ta cifra „ne podrazumijeva vezove uz vile na Pallazu“, što indirekno znači da ne odustaju od namjera da na Sveti Marko dovedu i mega-jahte duge i do 100 metara.

Pobornike zaštite prirode i stručnjake Istituta za bilogiju mora iz Kotora svakako će „obradovati“ i podatak da Rusi namjeravaju da naspu preko 120 hiljada kvadrata mora oko ostrva.

„Sveti Marko je ostrvo površine 33 hektara, ali će sa nasutom zemljom, imati više od 45 hektara površine.“- navodi se u novoj brošuri na sajtu islandsanmarco.com.

Siniša Luković

“Zašto ste dodali samo 4 hektara ? Dodajte još” Sa prošlogodišnjeg sajma u Kanu

Kancelarija za održivi razvoj kaže…

Nismo se bavili Svetim

Markom

Svetionik naTunji______________________________Foto S.L.

Perović: Pričaćemo kad se formira Vlada

KANCELARIJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ NE IZJAŠNJAVA SE O PLANOVIMA RUSA ZA OSTRVO SVETI MARKO

Tivat - Šef Kancelarije za održivi razvoj (KOR) Vlade Crne Gore Ljubiša Perović kazao je „Vijestima“ da se taj državni organ do sada nije bavio planovima ruske kompanije „Metropol“ i Ministarstva za ekonomski razvoj sa ostrvom Sveti Marko u Boki.

„Mi se do sada nismo bavili pitanjem Svetog Marka, jer jednostavno nijesmo imali dovoljno elemenata na raspolaganju da tim povodom donesemo adekvatne stavove. Slučaj Svetog Marka će konkretnije biti sagledan u narednom periodu, kada se formira novi nacionalni savjet za održivi razvoj. Iniciraćemo da se na jednoj od prvih sjednica novog savjeta raspravlja o Svetom Marku, a ovo pitanje biće i tema okruglog stola o građenju u Crnoj Gori koji ćemo mi uskoro organizovati“, rekao je u telefonskom razgovoru Perović.

Na pitanje kada će biti konstituisan novi nacionalni savjet, Perović je odgovorio da će se to desiti „nakon konstituisanja nove Vlade“, što može potrajati mjesecima.

Prethodno su „Vijesti“ KOR-u elektronskom poštom dostavile pitanja da li je taj državni organ uopšte konsultovan prilikom izrade nacrta Državne studije lokacije „Ostrvo Sveti Marko“(DSL) i Strateške procjene njenog uticaja na životnu sredinu (SPU), kao i da li je autorima tih planskih dokumenata KOR dostavila svoje primjedbe i sugestije. Bez konkretnog odgovora ostala su ta i pitanja da li KOR i Perović lično smatraju prihvatljivim predloženo rješenje o nasipanju i uništenju plićine Tunja, odnosno da se na ostrvu površine oko 330.000 metara kvadratnih bude izgrađeno više od 148.000 kvadrata površine raznih objekata, među kojima i 240 privatnih vila, kao i što će KOR preduzeti povodom ovakvih planskih rješenja i ambicija investitora na ostrvu.

Siniša Luković

Detaljnije u “Vijestima”

Tunja ide u Abu Dabi

Godišnjica trgovine Školjem

Svetac u Kanu 2008._______________Foto sa sajta Metropola

Ovih proljetnih dana koje smo svi sa nestrplenjem čekali, dočekali smo i nekoliko jubileja vezanih za našu priču. U nadi da će Tunja, za koju se borimo, dočekati još tisuće takvih jubileja podsjećamo Vas da je:

Otprilike na današnji dan (nedjelju ranije ili kasnije) prije 1976 godina uskrsnuo sin Svete Gospe Marije – Zvijezde mora kojoj je posvećen samostan na otoku udaljenom na domet ljudskog glasa od lokacije gdje nadobudni developeri namjeravaju sagraditi naseobinu za mornare sa jahti i sobarice iz elitnih renta-vila sa otoka Svetog Marka.

Takođe je približno dvije godine od kako je Metropl (Mihail Slipenćuk) uspio preoteti Školj (ili spriječiti protimanje) od Mirax_a (Sergej Polonski) na vašaru u Beogradu zvanom berza.

U tadašnjim novinama problem je opisan na sljedeći način. Mirax je 18 aprila ponudio 43 milona EURa za 85% akcija "Putnika". Tada je Metropol, koji je već bio ponudio 28 miliona, izjavio je da odustaje, a onda je aukcija obavljena na brizinu 20. aprila, umesto 23. kako je bilo najavljeno. Tri četvrtine "Putnika" je prodato Metropolu za 41 milion. Još se kaže da je Mirax ispao iz igre jer je nudio bankovske garancije dok se Metropol isprsio kešom.

Sledeći događaj, čija godišnjica pada u današnje dane, je prva ponovna pojava Svetog Marka na pijaci. Prvo u Kanu, a zatim u Abu-Dabiju. Školj je te 2008. godine bio na ruskom štandu (o njihovom ruhu i kruhu). U Abu Dabiju Metropol je bio ponosni, jedini, izlagač iz Rusije.

Štand Metropola u Kanu, april 2008._________Foto sa sajta Metropola

Ove godine se, vidimo, šlepuje na štandu Crne Gore. Kan je već prošao, a Abu-Dabi se otvara danas (19.04.2009.)

O nastupu Crne Gore na “Cityscape Abu Dhabi“ , više na sajtu Vlade

PS: Ne tražite ponudu za Sveti Marko na sajtu Metropola jer je tamo, izgleda, nema više !? Takođe se ni Slipenćuk o svom ostrvu odavno ne oglašava.

PPS: Takodje ne tražite na oficajalnom sajtu Cityscapea Crnu Goru. Nema je na  spisku zemalja učesnica, kao ni Metropola na  spisku izlagača.

I pored Toga mi i Vladi i Slipenćuku želimo uspješnu trgovinu tj da prodaju ostrvo (dok je još ovakvo). Teško da bi se u svijetu mogao naći novi vlasnik kojem bi pala na pamet ideja tipa Palaca na ovakvom Bogom danom mjestu.

_ _ _

 

Iz ruskih gazeta

Za one koji gavarjat pa Ruski i imaju neograničeno slobodnog vremena, nekoliko linkova sa ruskoga neta.

Vječeslav Lejbman

govori  o tome kako mu dobro ide u CG 

Izdvajamo detalj o FaceContrlole juš u u fazi prodaje

Pitanje novinara: Što imate u vidu ? Vi vršite izbor kupaca ?

Odgovor uvaženog developera: Mi se prema insvesticionim kupcima odnosimo s pažnjom. Koncepcija Astra Montenegra izgrađena je na principu usluga kondo-hotela sa pet zvjezdica. To je grad-klub sa faktički zatvorenom teritorijom, i nama je važno, kakvi će ljudi živjeti u kompleksu, isto, kao što i našim klijentima nije sve jedno ko će živjeti u komšiluku.

- - -

Sergej Agafonov

Direktor Barklija (Hotel Iberostar Otrant Beach) o tome kako i njima ide dobro u CG  (i o tome kako se bez sopstvene kinte može razvijat biznis kod nas) istina ovo je malo staro - oktobar prošle godine

-Koliko je potrošeno na prvu fazu i koliko treba za drugu?

* Prva faza je hotel sa 4 zvjezdice površine 9,6 hiljada kv. M. Obim investicaja u njega je dostigao 15 miliona evra. Na drugu fazu namjeravamo potrošit 20 miliona. Upravo se vode pregovori o novoj kreditnoj liniji.

-Sa istom bankom koja je dala i prvi kredit

*Da NLB…

-Garancija za kredit će biti sam taj hotelski kompleks?

*Prva kreditna linija u visini 7,5 miliona data nam je pod zalog postojeće nepokretnosti, odnosno upravo prvog korpusa našeg hotela. Sada on vrijedi okolo 25 miliona. Vrijednost zaloga se uvećala pa prema tome možemo uvećati iznos kredita na isti taj zalog.

Ne možemo da izostavimo iz prevoda ni ovaj interesantni pasaž:

-Je li korporacija “Barkly” imala ranijeg iskustva u rekonstrukcijama hotelskih kompleksa?

*Ranije nismo radili ništa slično. Gradili smo isključivo objekte u Moskvi, to je bila u osnovnom elitna gradnja na Astoženki (stambeni dio stare Moskve blizu centra) i administrativni objekti.

- - -

Jana Zajceva

iz cijenjenog RBK Daily (koji o ekonomskim kretanjima zna apsolutno sve) ubjeđuje ruske developere i još više njihove potencijalne mušterije, kupce enormno skupih apartmana, kako u CG krize njet !

“Rusi su do skora više interesa pokazivali ka zemljištu sa perspektivom daljeg razvoja. Danas kupci pažnju okreću ka gotovim apartmanima sa visokim nivoom usluge i razvijenom infrastrukturom. To je isplativije i privlačnije s tačke gledišta eksploatacije.”

Eksploatacije koga ili čega, s čim ili skim, zašto i za koga i za čije babe zdravlje.

Zar se zbog toga i Tunja mora šutirat, betonirat, šipovat i silovat ?

Pilingrin Stradiotski

Dr Joksimović “U žiži”

Gost aktuelnog trenutka Skala radija Dr Aleksandar Joksimović direktor kotorskog instituta za biologiju mora.

“…možda je malo više agresivnosti potrebno, (one pozitivne – naravno), da se nekim ljudima skrene pažnja i kaža da ne mogu da rade što god hoće, da moraju o tome da vode računa. Tako je makar u civilizovanom svijetu…”

Ovo su riječi voditelja emisije, a direktor instituta kaže:

“Ja sam tada pominjao Veneciju…”

Iz podužeg razgovora izdvajamo djelove vezane za šutiranje mora i betoniranje Svetog Marka i plićine Tunje (koja je jedinstveni prirodni fenomen) uz pitanje:

“Da li bi “šipovanjem” Tunje (umesto betoniranjem) ostale sve ovce na broju ?”

- Svjedoci smo, ne rijetko, nesavjesni bacaju smeće razne vrste u zaliv pretvarajući ga u jednu vrstu depoa. …  baca se i šut i otpad građevinski i sve ostalo, a jednostavno nećemo, (jer ne mogu da se pomirim sa tim saznanjem da ne mozemo) da riješimo problem. Znači jednostavno – ne želimo i nećemo još uvijek, kroz institucije sistema, da taj problem riješimo ili počnemo riješavati…

* ..Nema objekta na kopnu, (koji se radi) na ovom dijelu obale, a da kamen i šut nije sručen u more ispred tog objekta. Dakle to svi vidimo, to svi zapažamo, svi smo svjedoci toga, ali očigledno niko neće da preuzme odgovornorst, neće da stane tome na put

- I kakav je vaš predlog

* Moj predlog je vrlo jasan: Dovesti Nemca ili Slovenca, uniformisati ga, opremiti ga kompletnim onim sadržajem koji treba da ima jedan ekološki inspektor (Zapravo to nisam ja smislio. To smo vidjeli svi mi na “Diskaveriju” kako se to radi u Americi, kako se to radi u drugim sredinama) i znači kazne na licu mjesta ! 

- - -

Par pitanja slušalaca:

- Drugo pitanje.

“Slušamo o planovima skorojevića o “urbanizovanju” ostrva Sveti Marko. Zašto se kao institucija nikada ne oglašavate protestom protiv takvih i drugih brojnih primjera narušavanja prirodne ravnoteže na našoj obali? Vaše dobre namjere i želje nijesu dovoljne!”

Pa Vi se koliko znam i oglašavate.

* Pa evo. Ja se nebi složio sa konstatacijom našeg dragog slušaoca.

Dakle, ako je čitao “Vijesti” (to je bilo možda prije nekih mjesec dana) upravo kad je bilo u žiži javnosti problem Svetog Marka i svega toga. Ono što je uslijedilo izjavi za novine i medije jeste naše pismo upućeno Ministarstvu za ekonomski razvoj jer smo mi dobili studiju lokacije na uvid. I naravno naše mišljenje da se nikako ne možemo složiti sa betoniranjem, sa nasipanjem, sa takvim načinom gradnje na tom ostrvu.

Ono što sam ja tada rekao i što ću sada opet ponoviti jeste da Institut za biologiju mora ne želi da sprječava razvoj turizma na crnogorskoj obali…

- Naravno. O tome i ne pričamo.

* …Ali mi želimo da uzmemo aktivno učešće upravo u dijelu zaštite biodiverziteta i procjeni onoga što takva gradnja i takav objekat može uraditi na obalni dio. Dakle evo, konkretno, ostrva  Sveti Marko.

Nakon te izjave koja je objavljena u “Vijestima”, gospoda koja je upravo radila procjenu te studije, je tražila prijem u institutu. Ja sam ih primio i oni su se na neki način IZVINULI DUBOKO zato što su nas zaobišli i naravno ponudili su naše učešće u daljim pregovorima i daljim razgovorima oko tog projekta. Dakle, naš ekspertski tim će biti uključen u narednom periodu u sve to.

Ono što će biti naš zadatak i kod Ostrva Cvijeća i kod svih dešavanja na crnogorskom primorju nije da odlučimo hoće li se to graditi ili ne. Naš dio će biti upravo taj stručni dio. Mi ćemo dati realno, stručno mišljenje. Šta to može izazvati ako se radi na taj način i eventualno ćemo dati neke naše alternative kako se možda može graditi, a da se sačuva biodiverzitet.

Ja sam tada pominjao Veneciju i mnoge luke, poznate luke, koje nemaju beton nego imaju drvene šipove, pa onda voda fino cirkuliše ispod toga, živi svijet se razvija, biljke i životinje neometano rastu, a turizam i nautički turizam se svakako razvija…

- I čak mnogo ljepše …?!

* I mnogo ljepše i prirodnije.

Tako da eto, kažem uvaženom slušaocu: Vrlo smo aktivno uključeni i ako prati novine i čita, uvjek dajemo izjave, dakle, koje su vrlo realne..

- Nijesu doduše novine jedino sretsvo komunikacije. Brojni su mediji elektronski…

* Evo neka sluša “U žiži” (Ha, ha.)

- (He, he…) Možda malo više agresivnosti, možda je malo više agresivnosti potrebno, (one pozitivne – naravno), da se nekim ljudima skrene pažnja i kaža da ne mogu da rade što god hoće, da moraju o tome da vode računa. Tako je makar u civilizovanom svijetu.

* Naravno ! To je naša obaveza !

- - -

Nedjelja 5. april 2009.g.

Nenezić vidi kompromis ?

Ministar za turizam i sve živo, u intervjuu “Vijestima”, zgodno odgovara na par nezgodnih pitanja, a loptu za Tunju prebacuje Kapu komunitadi tivatske

Nekoliko vezova za neke manje jahte

• Da li je megalomanski projekat ruskih investitora na ostrvu Sveti Marko adekvatan sa stanovišta turizma i životne sredine?

Vidim da su i opština Tivat i Ministarstvo za ekonomski razvoj voljni da naprave određeni kompromis. Ukoliko je potrebno da se jedan dio iskoristi za komercijalne svrhe, tipa nekoliko vezova za neke manje jahte, onda nikakve potrebe nema za marinom, koja će se svakako nalaziti u Porto Montenegro na 500 metara morske linije. Važno je da se ne naruši vizuelni uticaj na kulturni pejzaž, odnosno da se iz svakog ugla Tivta vidi ostrvo Gospa od Milosti gdje se nalazi katolička crkva. Mislim da investitori treba da budu razumni u zahtjevima, jer su kupili jedan od dragulja Mediterana, i tamo može da se napravi nešto što je visoko ekskluzivno, ali u potpunosti saglasno sa prirodom.

D. PERUNIČIĆ

“Vijesti” 13.04.2009. MINISTAR PREDRAG NENEZIĆ NAJAVIO AGRESIVNIJU BORBU ZA BOLJU ŽIVOTNU SREDINU

Neven Staničić o Tunji

U intervjuu Slobodnoj Evropi koji je vodila Jasna Vukićević, jedan od prvih potpisnika peticije, Neven Staničić još jednom argumentovano govori o potrebi sačuvanja plićine Tunje i postojećih prednosti otoka Sveti Marko i samog zaliva.

Dubai

“Siguran sam, da ljudi u Dubaiju imaju ovakav zaliv, na pamet im ne bi padalo da rade ono što rade.

Boka i crnogorsko primorje su jedinstveni

i zaista ne vidim razloga zbog čega bi morali praviti kopije onoga što već postoji, kada je samo po sebi već dragocjeno.”

Takođe Dubai

Pošto kvadrat mora?

Nakon što je javnost Tivta i Boke Kotorske žučno reagovala na planove o betoniranju mora kod ostrva Stradioti (znanom i kao Sveti Marko), država ćuti, a ruski vlasnik ostrva, umjesto planiranih hotelskih sadržaja, po inostranstvu promoviše nekretnine za tržište kojima bi urbanistički i ekološki uništio, ne samo ostrvo, nego i betonirao Jadran.

Da li su javno mnijenje i ekonomska kriza jači od interesnih veza ruskog kapitala i crnogorske pameti? Hoće li Crna Gora uskoro na tržište izbaciti i cijenu kvadrata mora? Da li se Boka može oduprijeti "budvanizaciji" i "betonizaciji"? O tim temama razgovaramo sa Nevenom Staničićem iz tivatske nevladine organizacije Evropski dom.

 
RSE: Početkom godine je bio aktualan protest građana Tivta i Boke, povodom najava da će ruski investitori betonirati ostrvo Stradioti (poznat i kao Sveti Marko). Čini se da su se zainteresovani Rusi i vlast, koja je podržala njihovu ideju, uoči izbora nekako ućutali po tom pitanju. Jesu li odustali?

Staničić: U ovom trenutku to zaista niko zagarantovano ne može reći. Toliko je kontradiktornih informacija oko tog lokaliteta i te moguće investicije da više ni sami ne znamo o čemu se radi. Veliki broj nevladinih organizacija i veliki broj svih ljudi koji imaju pravo da kažu nešto o tome, počev od Instituta biologije mora u Kotoru, pa preko Morskog dobra, dali su mišljenje da predložena studija lokacije ne odgovara ni stanju na terenu, a ni onome u šta se svi zaklinjemo, a to je neki održivi razvoj. Ono što su bili signali, ali ne i norme, da se iz Ministarstva za ekonomski razvoj odgovori na primjedbe koje smo tako zdušno poslali, nisu do sada stigle u Tivat i niko do sada nije dobio nikakav odgovor. Zato smo bili iznenađeni sa prezentacijom na sajmu u Kanu.

Studija lokacije i ono što su Rusi prezentovali u svom katalogu nemaju dodirnih tačaka, sem užasno velikog betoniranja, tako da pitamo i koliko košta kvadrat mora. Rusi su kupili ostrvo a planiraju da betoniraju 100.000 kvadrata u moru. Mi se sada pitamo koliko košta kvadrat mora i ko je ovlašćen da u ime države Crne Gore prodaje more i predviđa ga za izgradnju? Da li neko ima pravo da teritoriju Crne Gore prodaje za privatno izdavanje i iznajmljivanje, to jeste otuđenje jer su Rusi predvidjeli rezidencije kojima mogu da priđu samo vlasnici?

  Venecija

RSE: Čini se da je priča o ostrvu Sveti Marko dokaz da je većina onih, koji se u Crnoj Gori bombastično najavljuju kao investitori, zapravo trgovci nekretninama. Silne najave svjetskih brandova, hotela i turističkih sadržaja u stvarnosti postaju stanovi za tržište. Može li nam kriza donijeti i nešto dobro, makar kroz usporavanje te primitivne i bezobzirne devastacije jedinog resursa koji Crna Gora ima?

Staničić: Poslije prvog izlaganja studija lokacije, jedna od prvih teza je bila - hvala Bogu što dolaze krize jer se nadamo da nećete imati para da napravite to što je predviđeno. Definitivno se pokazuje da predviđena lokacija, ni infrastrukturno, ni na bilo koji način, ne može da izdrži toliko građevinskih, betonskih i ostalih radova. Kriza će sigurno uraditi svoje, ali ono što nas brine s druge strane je da Rusi ne odustaju od ove lokacije jer su je dobro izreklamirali i od nje ipak očekuju profit. Koji će rezultati biti u toj utakmici, to tek treba da vidimo?

RSE: Ostrvo Stradioti, ili Sveti Marko, je najveće ostvo u Boki Kotorskoj, koje se nalazi na svim svjetskim listama među najljepšim kulturno-istorijski vrijednim zalivima. Ako ne ovakvom vrstom crnogorso-ruske urbanizacije, o kojoj govorimo, kako mislite da treba valorizovati ostrvo, Tivatski zaliv i Boku Kotorsku?

Staničić: Ostrvo je bilo valorizovano na pravi način dok je njime upravljao Klub Mediterane, kada je tamo bilo sve namješteno u potpunom skladu s prirodom. Slažemo se da takva vrsta turizma i takav način prijema gostiju, možda u ovom trenutku više nisu aktualni, možda su i nemogući. To pitanje već pomenutog i hiljadu puta prežvakanog održivog razvoja je zaista stvar oko koje bi se konačno morali dogovoriti. Dakle niko ne očekuje da ostrvo ostane ovakvo kakvo je danas, niko ne očekuje da se može ponoviti Klub Mediterane, ali jedna doza usklađenosti sa onim što priroda i uopše Tivat i Bokokotorski zaliv mogu da podnesu, treba da postoji. To je ono što očekujemo i nadamo se da će biti ljudi koji će to da prihvate. A podrška iz čitavog svijeta je zaista veliki jer javljaju se univerzitetski profesori, počev od SAD-a do Japan, koji prate tu situaciju (Internet je danas čudo) i sve njihove analize su na strani naših očekivanja.

Petrovac____________________________________Foto: NB

RSE: Boka Kotorska je jedinstveni dragulj svjetske baštine, a o tome je pisao i Don Brako Sbutega. Oni koji danas imaju novac i koji crtaju planove, više vole da kopiraju Kan, Monte Karlo, Dubai. Vjerujete li da će Boka biti dovoljno žilava da se odupre "budvanizaciji" i "betonizaciji"?

Staničić: Ne znam, nadam se da hoće. Imamo jedan veliki problem u Crnoj Gori u ovom trenutku jer se urbanizmom ne bavi Ministarstvo urbanizma, kakvo postoji u svim državama koje drže do sebe. Kod nas u Crnoj Gori, zbog hiljadu i nešto razloga, urbanizam pravi Ministarstvo za ekonomski razvoj, a to je priča sam po sebi. Taj resurs, koji je crnogorska obala, ne doživljava se kao resurs koji bi tretirali urbanisti i svi oni koji planiraju prostor, nego resurs kojim Crna Gora treba da zadovolji neke sasvim druge potrebe. To su kratkoročna razmišljanja. Borimo se, a možda će nam kriza u tome pomoći, da se ipak vratimo onom izvornom i činjeničnom stanju. Siguran sam, da ljudi u Dubaiju imaju ovakav zaliv, na pamet im ne bi padalo da rade ono što rade. Boka i crnogorsko primorje su jedinstveni i zaista ne vidim razloga zbog čega bi morali praviti kopije onoga što već postoji, kada je samo po sebi već dragocjeno.

Jasna Vukićević  12.04.2009 Radio Slobda Evropa

Tunja________________________________Foto: Čedomir Rebić

Vic o Rusu i Englezu

ILI

O OTOKU I POLUOTOKU

Kupio Rus otok na crnogorskom primorju i došao kod Nadležnog da vidi što bi on tu mogao graditi. Nadležni mu pokaže važeće urbanističke planove. Gleda Rus, gleda i pita:

- Vidim da je po planu predvidjena samo gradnja hotela. Bi li ja tu mogao da napravim puno privatnh luksuznih kuća, marinu i mali hotel?

- Pa znate, ne bi moglo, nije po planovima, bilo bi komplikovano. Može samo mali hotel.

- Dobro, dobro, ali koliko bi koštalo da se stvari malo pojednostave?

- Pa kad toliko insistirate...

Kupio Englez poluotok na crnogorskom primorju i došao kod Nadležnog da vidi što bi on tu mogao graditi. Nadležni mu pokaže važeće urbanističke planove. Gleda Englez, gleda i pita:

- Vidim da je po planu predvidjena samo gradnja hotela. Bi li ja tu mogao da napravim puno privatnh luksuznih kuća, marinu i mali hotel?

- Pa znate, ne bi moglo, nije po planovima, bilo bi komplikovano. Može samo mali hotel.

- Dobro, dobro, razumijem, hvala i oprostite što sam vas uznemiravao.

Kad je Englez otišao, kaže Nadležni:

- Ma vidi ti ovoga Engleza što se pravi englez, doći će on nama slijedeći put kao rus.

I izbrisa Nadležni i mali hotel koji je bio predviđen na poluotoku i oboja cijeli poluotok zelenom bojom i pomisli - „neka sada tu sadi englesku travu“.

I to mu bi malo, već docrta Rusu na otoku još jedan – vještački poluotok, sa zgradama i stanovima...

Bokez Pasiglavski

Napomene:

1) Nije vic nego slana priča, ali joj je vic u naslovu iz marketinških razloga.

2) Svaka sličnost sa stvarnim otocima i poluotocima je slučajna i ako se neki od njih prepoznaju, neka imaju u vidu ovu napomenu.

© otokstradioti

120 GODINA ARSENALA

I 2 GODINE PORTO MONTENEGRA

Foto: Plumber

Prije otprilike dvije godine, razgovarajući sa sa tadašnjim predstavnicima sindikata Arsenala, na tvrdnju sindikalaca da postoje i bolja rješenja za izgradnju marine, od čiste marine koju oni planiraju sa ukidanjem sinhrolifta i bilo kakvih tehničkih usluga, te da rješenje koje zastupa g. Munk upućuje na to da mu je osnovni cilj ekstra profit kroz stanogradnju, g. Korlet je odgovorio:

- „U ovom poslu g. Munku nije osnovni motiv zarada...“

- „Nego što?“ – prekinuli su ga sindikalci.

- „Ljubav prema Crnoj Gori.“ – odgovorio je g. Korlet, što je izazvalo smijeh svih prisutnih uključujući i članove njegovog tima.

Priče g. Korleta o marini na Svetom Marku, kao i o servisnoj marini pored Bonića su specijalni biseri, koji razotkrivaju smisao cijele strategije neizdrživog upropaštavanja naših, ne samo prirodnih, potencijala.

Da se ozbiljno namjerava praviti ekskluzivna marina za megajahte i mega bogataše Sveti Marko bi trebalo sačuvati da bi se ljudi imali đe poć ekskluzivno okupati u netaknutoj prirodi i eventualno im napraviti svjetski MEGA VIP restoran i MEGA VIP plažu u velikoj uvali, a ostalo ostaviti čisto prirodno sa pripadajućim morsko sportskim sadržajima i pristupom smrtnim ljudima.

Župu sa Bonićima bi se moglo napraviti ne kao novi Monako ili Dubai, već po turističkoj ekskluzivnosti kao Novi Sveti Stefan – a ne tamo praviti servisnu marinu uz pomoć šuta iz Arsenala!

Imao je g. Korlet i drugih bisera:

Veličajući do sada uloženih čitavih 50 mil. eura ( od čega, kada se odbije kupoprodajna cijena, socijalni program i ostali kupovni troškovi - ispada da je investirano samo 20 mil!), g. Korlet je nedavno za medije izjavio da za projekat Porto M. nema krize jer u njega investiraju ljudi kojima je 50 mil eura – sitnica. (logičan zaključak – oni su do sada u Arsenal investirali manje od pola sitnice, a Deripsaka je priznao da ima problema sa sićom).

U međuvremenu MACE firma koja za Adriatic Marinas organizuje i vodi poslove u Porto M. skinula je sa svoje internet prezentacije Porto M. kao jedan od projekata koji su u toku.

U slijedećem međuvremenu Deripsaka je istupio (Korlet tvrdi da nije – što je zapravo obmana jer se ne radi o Deripaskinom formalnom učešću, već o njegovom odustajanju od daljnjeg investiranja), FOUR SEASONS hotel se više ne pominje, do prije mjesec dana najavljivana izgradnja 22 apartmana u jugoistočnom dijelu Arsenala sa zavrsetkom u maju (!) je ocigledno otkazana (u maju ćemo, u junu ćemo, vidjet ćemo, jednom ćemo...iz Korletovih nanizanih izjava), i ostaje gola „marina“, goli vezovi Arsenalski, mula džabe dobijena i marsovska pustinja umjesto jednog od najvitalnijih proizvodnih pogona u CG, koji je i u najtežim vremenima izvozio znanje za čiste devize...

Vade se oni na građevinske dozvole i druge ometajuće faktore, ali ako laže koza ne laže rog – praktično ništa nije urađeno u Porto M. osim rušenja, pa ni to nije urađeno do kraja ni kako treba. Svečano otvoreno mulo 2 je loše našminkano mulo staro 100 godina, koje je trebalo služiti za marketing i abrumavanje stvarnih investitora - kupaca. Renoviranje stare pilane traje mjesecima i već duže je u zastoju. Brda ekološki problematčnog otrovnog grita su pokrivena novim zaštitnim folijama (znak da još dugo trebaju ostati na istom mjestu), stara jedrarska radiona je srušena, iako je po studiji lokacije trebala biti sačuvana, a Zavod za zaštitu spomenika kulture se uzalud protivio.

  Foto: NB

Prilično je nejasno što je Porto M. ponudio na skorašnjem sajmu turizma u Berlinu, malo jasnije je zbog čega je ponudio cijenu veza za 80 % nižu od svjetskih cijena za vezove u eltinim marinama, ali sasvim je jasna namjera Ministarstva turizma da kategoriše Porto M. kao elitnu marinu za jahte i megajahte a da prethodno nije usvojen – objavljen pravilnik o klasifikaciji - kategorizaciji...

Moglo je to sve bolje. Bilo je ozbiljnih predloga da se umjesto Arsenala napravi prava velika tehnička – servisna marina, što je uostalom i bilo zacrtano planom morskog dobra usvojenim 2007 god. na Skupštini CG.

(Ista skupština je usvojila i studiju o lokaciji za Porto M. kojom je bitno odstupljeno od uslova iz plana morskog dobra – otprilike kao da skupština usvoji ustav, pa onda zakon koji je u suprotnosti sa ustavom! Ali kome se žaliti – kadiji?)

Suma sumare diveloperi Porta M. nisu uspjeli naći investitore – tj. realne kupce na izmaku ere investicionostanograditeljskog buma u Crnoj Gori. Sad su stvari daleko teže jer je projekat ogromne zarade na novom gradu zatvorenih škura namjenjenom prije svega ruskom tržištu – propao. Korletov je domaći zadatak da opravdava i obećava, što mu u biti i nije težak zadatak jer ima posla sa ljudima kojima se sve loše i neispunjeno unazad može uspješno opravdati, a sve lijepo unaprijed može uspješno obećati.

Stvari su očite - Porto je zapeo već kod slova M. i trenutno je u komi, a da ne postane PORTO MORTO, trebalo bi da vrhovni carski konzilijum iskoristi investitorski vakum, malo se presabere i vidi - uoči – nadje – preispita - malo bolja i održivija rješenja – od kojih se neka odavno nude i neopravdano su bila zanemarena :

- pravljenje prave tehničko servisne marine sa zadržavanjem sinhrolifta i ev. malog doka, sa uključivanjem male brodogradnje i remonta brodova male tonaže uključujući refit jahti i mega jahti i malih i srednjih ribarskih, turističkih, vojnih brodova...

- odustajanje od masovne stambene izgradnje

- pravljenje najveće mediteranske marine sa suhim vezovima (suhi vez je najekonomičniji, najkvalitetniji i najisplativiji vez)

- projektovanje prostora i sadržaja za najveći nautički sajam na istočnom Mediteranu sa poslovnim prostorima i sadržajima za prodaju, servis i predstavništva svega što je u opticaju u nautičkom biznisu

- uklapanje turističkih i centralnih sadržaja na principima održivog razvoja

Cijeneći filantropiju i sponzorstva g. Manka, ne dozvolimo da nas korumpira sitnim poklonima koji su mali dio našega bogatstva koje mu je neko praktično poklonio.

120 godina mukotrpno stvaranog još uvijek nije sasvim uništeno – imamo ljude, znanje i prostor. Treba malo razumijevanja, truda i političke volje da bi se, ono što je sada propast, pretvorilo u novi održivi kvalitet – evropski, a naš.

Joško Luković

© otokstradioti

Korlet o Sv. Marku

Direktor Porto Montenegra Oliver Korlet

u intervjuu Vijestima o gradnji na Svetom Marku

Foto: NB

• Kako gledate na planove ruske kompanije Metropol na ostrvu Sveti Marko, posebno na najavljenu izgradnju velike marine od 148 vezova na otoku?

- Mislim da je Metropolov projekat izgradnje na samom ostrvu dobra stvar jer će, ukoliko to naprave kvalitetno, to pomoći promociji Crne Gore i dodaće jedan novi segment na ovdašnje tržište – visokokvalitetne kuće što je vrlo bitno za uspjeh elitnog turizma. Što se marine tiče, mislim da su tu prilično ograničeni prirodnim uslovima na ostrvu i u okolnom akvatorijumu, te da mogu napraviti samo manju marinu sa najosnovnijim sadržajima za male jahte. Međutim, i to treba učiniti na pravi način inače bi to bila šteta za sve. Nadam se da oni to razumiju, jer je izuzetno teško u uslovima kakvi su na Svetom Marku tamo bezbjedno dovesti i stacionirati jahtu dugu 100 metara o čemu se govorilo u javnosti. Marina na ostrvu za tako velike brodove, urađena na pravi način, bila bi izuzetno skupa, a nema smisla duplirati infrastrukturu. Imajući u vidu Porto Montenegro, to bi bilo kao da pored postojećeg, gradite još jedan aerodrom Tivat što je besmisleno.“

O betoniranju mora kao izvoru ekstraprofita ne kaže ništa. Ne kaže ništa ni o ekologiji i dragocjenim a ograničenim bioresursima Boke, koji su i do sada mamili mnoge nautičare da uplove i zadrže se u tivatskom zalivu pa makar i na sidru. Ne kaže ništa o jedinstvenom skladu tivatskog arhipelaga koji upravo nautičarima nudi puni doživljaj, a koji bi pretjeranom urbanizacijom bio uništen. Razmatra ekonomsku i funkcionalnu stranu kao da je to pitanje garažnog prostora u prenaseljenom centru nekog velegrada.

Što kaže o svom poslu ?

U razgovoru za „Vijesti“, Korlet je obećao da će prva faza nove marine za mega-jahte biti otvorena početkom juna,…Razlog više je i činjenica što se ja prvog vikenda u junu ženim i marina mora biti otvorena jer mi dolazi 250 gostiju iz cijelog svijeta, kojima moram pokazati što ja to ovdje radim već tri godine.

…

Do sada smo investirali preko 50 miliona eura, a do kraja ove godine uložićemo još toliko.

…

Upravo smo u postupku zapošljavanja desetak ljudi koji će raditi u marini, a već imamo i poseban desetočlani tim koji će voditi funkcionisanje marine. Svi oni, osim direktora marinskih operacija Tonija Brauna su mještani – stanovnici Tivta i to je tek početak otvaranja novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo koje donosi Porto Montenegro.

….

U Tivtu u blizini postojećeg malog brodogradilišta za jahte Navar u Bonićima postoji jedna za nas interesantna lokacija koja je nedavno ponuđena na prodaju. Mislim da bi to bilo izvanredno mjesto za manji remontni kapacitet za jahte dužine do 40 metara.

...

Dakle, za 3 godine potrošeno 50 milona, zaposleno 10 Tivćana sa planom za još 50M/10z uskoro !?

I još malo betonske obale u produžetku Bonića ...

Kompletan tekst intervjua

BranZZin@entar.Com

Postavlja se pitanje:

-Ima li u Porto Montenegru dovoljno šuta da se naspe i izbetonira sva obala Tivta, od Belana preko Bonića i privredne zone do Kalardova i dalje ?

Ako ima onda su uzalud svi planovi morskog dobra, sva upozorenja od instuta za biologiju mora. Uzalud se donose novi ekoloski zakoni i uzalud će biti želje dobrih i pametnih ljudi i Evrope da nam sačuvaju bar nešto od ove prirodne obale !