"Vijesti": Pod lupom LP

"Vijesti" prenose saopštenje LP CG OO Tivat, koje se posredno tiče i Tunje.

Slijedi dio, ostalo sa linka:

Studije pod lupom odbornika

"… bez obzira na opravdanu potrebu priliva investicija i kapitala treba voditi brigu za očuvanjem prirodnih i ekoloških potencijala Tivta koji mogu i narednim generacijama obezbjediti ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. S tim u vezi potpuno je neprihvatljiva bilo kakva pretjerana urbanizacija prostora koja bi onemogućila implementaciju savremenih standarda održivog razvoja, bilo da se radi o ostrvu Sveti Marko ili nekoj drugoj lokaciji na teritoriji Opštine Tivat..."

"Vijesti" 31.01.2009

http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=294462

Ili u originalu:

LPCG OPŠTINSKI ODBOR TIVAT

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Opštinski odbor Liberalne partije u Tivtu, održao je sjednicu na kojoj su razmatrane aktuelne teme na prostoru Opštine Tivat. Glavna tema sjednice bile su studije lokacije koje su se nalazile na javnoj raspravi u proteklom periodu. Odbor je, u skladu sa programskim opredeljenjima iznesenim na proљlogodiљnjim lokalnim izborima, konstatovao da bez obzira na opravdanu potrebu priliva investicija i kapitala treba voditi brigu za očuvanjem prirodnih i ekoloških potencijala Tivta koji mogu i narednim generacijama obezbjediti ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. S tim u vezi potpuno je neprihvatljiva bilo kakva pretjerana urbanizacija prostora koja bi onemogućila implementaciju savremenih standarda održivog razvoja, bilo da se radi o ostrvu Sveti Marko ili nekoj drugoj lokaciji na teritoriji Opštine Tivat. Sporan je i način donošenja studija lokacija pri čemu je eliminisan bilo kakav uticaj lokalne zajednice na svoj glavni resurs, prostor. Problem kod gotovo svih studija lokacija je i to što se nisu poštovali važeći DUP-ovi, GUP-ovi, prostorni plan Opštine a posebno dokumenti vezani za Barselonsku konvenciju.

Opštinski odbor poziva da, pored političkih stranaka i nevladinih organizacija, svoje mišljenje daju i stručna nadležna tijela kako bi se došlo do riješenja koji će biti na zadovoljstvo svih zainteresovanih strana, i investitora, ukupne privrede i građana Tivta. U tom cilju Opštinski odbor i njegov predstavnik u Opštinskoj skupštini će inicirati održavanje skupštinske rasprave na ove teme kako bi se došlo do što jedinstvenijeg stava koji će reprezentovati u najvećoj mogućoj mjeri interese našeg grada. Ohrabruje i raduje činjenica da su u međuvremenu neke od partija i čelni funkcioneri u gradu iznijeli stavove koji su vrlo slični stavovima Liberalne partije tako da očekujemo široki konsenzus po pitanjima spornih studija lokacija. Liberalna partija će biti partner svim subjektima kojima je obezbjeđivanje dugoročnog razvoja Tivta primarni interes.

Opštinski odbor će po pitanju aktuelnih izbora za mjesto predsjednika Opštine uskoro donijeti odluku da li će predložiti kandidata za tu funkciju ili će podržati kandidata koji je programski najbliži.

OPŠTINSKI ODBOR TIVAT

Što je bilo poslije: KLICK

3 NVO - Original

Nemojte žaliti vremena da pročitate ovaj tekst do kraja !

Upućeno na:

Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore

Opština Tivat

Opština Kotor

--------------------

Primjedbe na:

* nacrt Državne studije lokacije

“Ostrvo Sveti Marko”

* Studiju lokacije - Sektor 27 i 28 – Đuraševići,

* Studiju lokacije - Sektor 29-Krašići

* Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za ove studije

-----------------------------------------------------------------------------------------

I. Lokalna zajednica i Ministarstvo mogu imati ili nemati saradnju, ona može biti dobra ili manje dobra, međutim činjenica je da Zakon, formalno lokalnu zajednicu ne uključuje u proces planiranja dijela teritorije koji je najvažniji za svaku primorsku opštinu – zonu morskoga dobra. I ova je javna rasprava bila jedina prilika lokalnoj upravi i zajednici da učestvuje u procesu izrade planske dokumenata kojima se definiše prostor morskog dobra za budući period. Nameće se više pitanja:

* ako je upravljanje morskim dobrom centralizovano da bi se obezbijedilo dobro upravljanje njime, koliko je dobro do te mjere, u procesu planiranja, marginalizovati one koji na tom prostoru žive pa su logikom stvari i nazainteresovaniji za njega, najbolje ga poznaju i u krajnjem i najodgovorniji su za njega

* koliko je u duhu Evropske unije kojoj težimo i njezinih zakona i pravila ponašanja, ovakvo ''relaksiranje'' lokalne zajednice od planiranja vlastitoga prostora

* ali, istovremeno pitamo i lokalnu vlast, njezine odbornike, koliko imaju prava biti nezaiteresovani za planove koji im se serviraju. Koliko imaju pravo ne raspravljati o njima makar im to zakon eksplicitno ne nalagao. Nitko od odbornika, nijedna od lokalnih partija nije uzela učešće u javnoj raspravi, lokalni parlament nije našao za potrebnim da raspravlja o onome što mu studije lokacije nude. Zakon to od njih ne traži, zakon im to također i ne zabranjuje.

II. Planerska rješenja su, možemo reći ne dolazeći u opasnost da budemo neobjektivni, u cjelosti diktirani željama budućih investitora. ''Dobra'' je strana da su ravnopravno tretirani oni mali, građani-vlasnici parcela u priobalju Đuraševića i Krašića kao i oni veliki poput vlasnika Svetoga Marka. Tako se prvi puta planira kontinuirana gradnja u priobalju od Solila do kraja Krašića, gradiće se i na površinama koje je opština kroz sve ranije planske dokumente štitila i čuvala kao zelene površine (Kakrc – Bjelila, uski prostor ispod puta u Krašićima...). Ispalo je da je jedini planerski kriterij vlasništvo nad zemljištem. A što sa ljudima koji ne žive u prvom redu uz more? Ko im je kriv...

III. Učestala pojava investitor = Bog na primjeru Svetoga Marka je prevaziđena, tamo je investitor viši od Boga pa mu je dozvoljeno napraviti još jedno ostrvo uz Sveti Marko. Za uzvrat, Crna Gora će dobiti na površini. Postaće veća za par hiljada kvadrata, more je ionako veliko - neće se ni primijetiti....

Konkretne primjedbe:

1. Obala od Solila do kraja Krašića. Izgradnja je planirana u kontinuitetu bez zelenih prekida i sa konceptom koji se temelji gotovo isključivo na vlasništvu parcele i želji vlasnika. Ovakvo planiranje je rezultiralo ogromnim brojem budućih metara kvadratnih gradnje i odgovarajućim brojem stanovnika i turista. Infrastruktura odnosno komunalna opremljenost prostora je i danas ispod postojećih potreba a studija ne daje odgovore (istina ne postavlja ni pitanja) kako opskrbiti odgovarajućim količinama vode i energenata i kako isti prostor riješiti otpadnih voda i komunalnog otpada. Ponuđena infrastrukturna rješenja samo tehnički rješavaju zadani prostor ali se postavlja pitanje koji su to izvori, koje su mogućnosti sa snabdijevanje tako velikih kapaciteta... u krajnjoj liniji, koji je interes grada za tolikom gradnjom. Jasan je samo interes vlasnika zemljišta ali on ne bi smio biti jedini važa i presudan.

2. Velika gradnja dovesti će i veliki broj novih ljudi bilo kao radnu snagu ili kao stanovnike. Veliki broj novih stanovnika u kratkom vremenu, imaće uticaj na mnoge segmente života u gradu, socijalni, demografski, ekonomski... Studije ne daju odgovore kako riješti probleme koji mogu nastati, gdje su škole koje će primiti učenike, domovi zdravlja, .... Ako se u ovakvim pitanjima računa na šire planove, onda bi isti pristup morao biti i u obrnutom smjeru, konsultovati šire planove i studije planirati kao njihov integralni dio.

3. Sveti Marko je nekada bio mjesto, kako se danas uobičava reći, elitnoga turizma. A taj turizam se ostvarivao uz minimalne zahvate u prostor pa smo danas u situaciji da je sa prestankom rada turističkog naselja ''nestalo'' i naselje gotovo prirodnim putem vrativši ostrvu prirodan lik. Savršen primjer održivog turizma. Predloženo planersko rješenje je čista suprotnost, agresivno planersko rješenje koje se ne zadovoljava ni samim ostrvom nego stvara još jedno pored. I još jedni marinu, iako se do buduće ''najveće marine za mega jahte na Mediteranu, Porto Montenegro'' sa Svetoga Marka može doplivati a da se ne umori. (Je li Zavod za zaštitu prirode, Zavod za biolgiju mora i Zavod za zaštitu spomenika dao mišljenje na predloženo nasipanje ovoga lokaliteta?)

4. Studije lokacije prate Studije procjene uticaja na životnu sredinu. To bi trebalo obezbijediti planiranje prostora bez loših uticaja na životnu sredinu, bez njezine degradacije...To bi trebalo obezbijediti održivo planiranje, balans između želja investitora i loših posljedica po prostor – obezbijediti održivo planiranje i razvoj. Ove studije lokacije i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu su radile iste planerske kuće (navodno ne i isti ljudi, mada je to nebitno). Koliko one mogu biti objektivne i koliko objektivno mogu (i smiju) procjenjivati uticaj planerskih rješenja kada ih rade kolege možda i iz iste kancelarije. Evropski dom – Tivat, Tivat Klub arhitekata Tivta, Tivat EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj,

Kotor 20. januar 2009. godine

Buroubica

Podrška od Marije i Gordane

Foto: SjuSja

датум30. јануар 2009. 18.22

Beograd

Gordana Stošić

potpis za peticiju...

датум30. јануар 2009. 19.22

Beograd

Marija Čečen

Srećno u borbi za zaštitu predivne Boke !

Zahvaljujemo Gordani i Mariji

Ostrvo Cvijeća

Okrugli sto 6. februaraTivat

- Okrugli sto o nacrtu državne studije lokacije za sektor 25 Kalardovo-Ostrvo cvijeća–Brdišta, biće održan 6. februara u sali za sastanke Opštine Tivat – saopšteno je juče iz Sekretarijata za urbanizam i komunalno-stambene poslove Opštine Tivat. ………..

S.L. "Vijesti" 29.01.2009. Kompletan tekst na http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=294143

Podsjećamo da procjenu izvodljivosti i stratešku studiju možete preuzeti sa Vladinog sajta:

 http://www.proba.gov.me/

Pobjeda objavljuje, a CafeDelMontenegro prenosi:

Za svakoga gosta 22 metra plaže

Ostrvo cvijeća biće rekonstruisano u eksklkuzivno turističko naselje, Brdišta u turistički kompleks sa medicinskim centrom a Kaladrvo u rekreativnu zonu sa sportskim igralištima i akva parkom Ostrvo cvijeća, uvala brdišta i plaža i izletnički punkt Kaladrvo predviđen je za ekskluzivni turizam. Cpecijalni tim sastavljen od deset stručnjaka napravio je i državnu studiju lokacije ovog prostora koje je naručilo Ministarstvo za ekonomski razvoj. ....

CDM 28.01.2009 (preuzeto iz Pobjede) Kompletan tekst na: http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=39&news=61513

Grrozni & SjuSja

Biserna ogrlica___________________________________Foto: SjuSja

Pimjedbe "Opštine Tivat"

SDP: Marina bi štetila

NASTAVLJENA POLEMIKA O PLANU ZA OSTRVO SV. MARKO

Tivat - Opštinski odbor SDP Tivta uputio je Ministarstvu za ekonomski razvoj svoje primjedbe i sugestije na nacrt studije lokacije za ostrvo Sveti Marko koja, pored ostalog, predviđa i drastične intervencije u akvatorijumu oko otoka, nasipanjem aktuelne plićine Tunja na kojoj bi se izgradilo vještačko poluostrvo „Palazzo“ kao osnova za marinu kapaciteta 140 vezova.

- Tražimo da studija lokacije ostrva Sveti Marko umanji zalaženje u more nasipanjem, te da predvidi pristup plovilima, ali bez klasične marine kakva je u predlogu - navodi se u primjedbama koje je tivatski SDP dostavio kabinetu ministra Branimira Gvozdenovića.

Socijaldemokrate napominju da oni ne „pripadaju onoj vrsti ljudi koji su protiv svega novog i koji bi da se Boka zamrzne u postojećem izgledu, nego žele da nađu mjeru između onog što će garantovati napredak stanovnika i narušavanja onog što je priroda podarila u Boki, o čemu žele da se do kraja izjasni kompletna struka - ekolozi, urbanisti, planeri, zaštita životne sredine, arheolozi“. SDP tvrdi da shvata da turistička valorizacija ostrva Sveti Marko mora podrazumijevati uređenje plaža i obezbjeđenje pristajanja i vezivanja plovnih objekata - plovila za snabdijevanje i komunikaciju turista sa kopnom, plovila za razonodu i plovila posjetilaca.

- Ipak, smatramo da ideja gradnje marine previše mijenja samo ostrvo degradirajući njegovu divlju ljepotu i ekskluzivnost koja ga je krasila u okviru „Cluba Mediterane“ i koja može biti podignuta na još viši nivo, tim prije što će, nekoliko stotina metara dalje, postojati marina i to ne bilo kakva marina - poručuje SDP.

Dodaje da, uz prihvatanje logike da prostorni planeri u svom poslu treba da, osim struke, imaju u vidu i želje vlasnika zemljišta i potencijalnih investitora, ipak, “misle da su ovaj put bili previše blagonakloni” prema ideji čijom se realizacijom mijenja geografija Bokokotorskog zaliva.

Kankaraš: Naći mjeru

Primjedbe naručiocu i obrađivačima studije lokacije Sveti Marko uputila je i Opština Tivat koja konstatuje da nekadašnje turističko naselje „Cluba Mediterane“ na ostrvu „ilustruje model po kojem je u turizmu moguće ostvariti visoku dobit uz neznatne intervencije u prostoru“.

- Nove turističke kapacitete na ostrvu treba planirati poštujući mjesto na kome se grade, imajući u vidu vizure koje sam grad ima na Sveti Marko, stavljajući nove kapacitete u kontekst grada i njegovih potreba. Oni se grade na ostrvu, ali ostrvo je, ipak, dio grada i neke kapacitete ne treba umnožavati.

Nijesmo pristalice pravljenja novih površina, ali ako treba graditi jedan segment koji bi zaštitio Sveti Marko od dalje erozije, onda zaista treba naći mjeru u graditeljskom i svakom drugom smislu - navodi se u dokumentu koji je potpisao gradonačelnik Dragan Kankaraš.

S.L.

"Vijesti" 29.01.2009

http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id_pre=294253&godina=2009

Tri bokeljske NVO

Tri bokeljske NVO uputile primjedbe Ministarstvu za ekonomski razvoj na nacrte studija lokacija u Tivatskom zalivu

PLANERI NACRTALI SVE ŠTO ŽELE INVESTITORI

Planerska riješenja iz nacrta studija lokacija ostrvo Sveti Marko, Djuraševići i Krašići su potpuno diktirana željama budućih investitora – ocijenile su NVO „Evropski dom“ i Kluba Arhitekata iz Tivta i kotorska NVO „Expeditio“ koje su zajedno uputile primjedbe i sugestije Ministarstvu za ekonomski razvoj kao naručiocu izrade tih planskih dokumenata i strateških procjena njihovog uticaja na životnu sredinu.

Obradjivači studija lokacije su u svim tim dokumentima predvidjeli izgradnju značajnog broja novih hotelskih i turističkih kapaciteta, pri čemu su nerijetko, kao što je to slučaj sa Studijom lokacije Sveti Marko, zacrtali i drastično narušavanje prirode izgradnjom vještačkog poluostrva, te nasipanjem i betonizacijom obale.

„Planerska riješenja su potpuno diktirana željama budućih investitora. „Dobra“ je strana što su ravnopavno tretirani oni mali, gradjani-vlasnici parcela u priobalju Djuraševića i Krašića kao i oni veliki poput vlasnika Svetog Marka. Tako se prvi put planira kontinuirana gradnja u priobalju od Solila do kraja Krašića i na površinama koje je Opština kroz sve ranije planske dokumente, štitila i čuvala kao zelene površine.“- navodi se u jučerašnjem saopštenju za javnost „Evrpskog doma“, Kluba arhitekata i „Expeditia“.

Tri NVO konstatuju da je „ispalo da je jedini planerski kiterijum vlasnitvo nad zemljišem“.

„A što je sa ljudima koji ne žive u prvom redu uz moe ? Ko im je kriv.... Učestala je i pojava da je investitor jednako Bog koja je na pimjeru Svetog Marka i prevazidjena. Tamo je investitor viši od Boga, pa mu je dozvoljeno da napravi još jedno poluostrvo uz Sveti Marko. Za uzvrat Crna Gora će dobiti na površini. Postaće veća za par hiljada kvadrata, more je ionako veliko – neće se ni primijetiti.“- navodi se u sopštenju.

„Evropski dom“, Klub arhitekata i „Exeditio“ konstatuju i da zakon „formalno ne uključuje lokalnu zajednicu u proces planiranja dijela teritorije koji je najvažniji za svaku primorsku opšinu – zonu morskog dobra“ zbog čega se kompletna participacija lokalne zajednice u donošenju ovih studija lokacije, svodi samo na javnu raspravu.

„Ako je upravljanje morskim dobrom cenralizovano da bi se obezbijedilo dobro upravljanje, koliko je dobro do te mjere u procesu planiranja, marginalizovati one koji na tom prostoru žive pa su logikom stvari i najzainteresovaniji za njega, najbolje ga poznaju i najodgovorniji su za njega. Koliko je u duhu EU kojoj težimo i njenih zakona i pravila ponašanja, ovakvo „relaksiranje“ lokalne zajednice od planiranja vlastitog prostora.“- pitaju se tri NVO. Oni su pitali i lokalnu vlast i njene odbornike „da li imaju prava da budu nezainteresovani za planove koji im se serviraju“.

„Imaju li pravo da ne raspravljaju o njima, bez obzira što im zakon to eksplicitno ne nalaže. Niko od odbornika i nijedna o lokalnih parija nisu učestvovali u javnoj raspravi, lokalni parlament nije našao za shodno da raspravlja o onome što mu studije lokacije nude. Zakon to od njih ne traži, ali im zakon to ni ne zabranjuje.“- poručuju „Evropski dom“, Klub Arhitekata i „Expeditio“, napominjući da „sve to ne bi predstavljalo probem da su granice morskog dobra drugačije definisane, odnosno svedene na logičnu i prirodnu mjeru.“

„U tom slučaju, prostor bismo sami sebi planirali i bili odgovorni za njega.“- zaključuje se u saopštenju tri bokeljske NVO.

Sinša Luković

Rekvijem za Boku

Bog nam je podario dragulj,

mi smo ga bacili pred svinje.

STAV

Piše: Momir Čolović

To je 164. slučaj divlje gradnje za protekle dvije godine, saopštili su neki dan iz Morskog dobra. Kao da je riječ o 164 stambena objekta podignuta, bez dozvole, na kamenjaru Kakaricke gore. Svaki od ovih prekršaja pojedinačno, de jure i de facto, je protivprirodni blud ravan incestu! Interesantno da se to radi u jedinom opštinskom mjestu u Crnoj Gori, Tivtu, u koje nema status grada. (Uzalud si se borio admirale Jerkoviću! Mnogo toga će još završiti u grobu i na groblju).

Po mišljenju pomorskih stručnjaka, Zakon o morskom dobru je protivpravan i neutemeljen u međunarodnoj pravnoj praksi. Stručno je tretiran kao pravni galimatijas. Navešću postojeću zakonsku normu: po otkriću uzurpacije, pomorski inspektori, čija je nadležnost akvatorij i obala u zoni plimnog vala, sa aspekta sigurnosti plovidbe, konstatuju zločin i odmah ga stručno obrade. Zapisnik šalju inspektoru za sigurnost plovidbe ministarstva pomorstva. Tu mu se gubi svaki trag i odgovornost inspektora lučkih kapetanija.

Drugi nivo su inspektori Morskog dobra. Oni svoje zapisnike šalju na tri adrese, zavisno od razmjera uzurpacije (?!) - Republičkoj vodoprivrednoj inspekciji i Republičkoj građevinskoj inspekciji. Treći zapisnik ide „za male“ uzurpacije Komunalnoj opštinskoj inspekciji. OVAKO KAŽU CRNOGORSKI ZAKONI O MORSKOM DOBRU! Prevedeno na laički jezik: USPOSTAVLJENO JE PARTIJSKO ODLUČIVANJE! Umjesto da se svi zapisnici istog momenta proslijede POLICIJI, KOJA TREBA DA IH DOKUMENTUJE I PROSLIJEDI JAVNOM TUŽIOCU. Poznat je samo slučaj Lipci da je završio na sudu. Umjesto suda Vlada će „presuditi“. Bili živi pa vidjeli.

Ostaje činjenica da Crna Gora ne samo da nema pravnu regulativu, nego ni sudstvo, da stručno procesuira slučajeve iz domena pomorske privrede. Gdje su nam sudije i pravnici međunarodnog pomorskog prava i stručni saradnici iz pomorskih institucija, koji su jedini kompetentni da rješavaju ovakve slučajeve. Nigdje! Na sceni je živa improvizacija. Uz to Vlada je ophrvana bespomoćnošću i neznanjem. Samo joj je ravna po tome beznadežna crnogorska opozicija. Uzalud toliko partija, kad ni jedna nema jednog jedinog kompetentnog stručnjaka. To je naš polom.

Nažalost, sticajem nesrećnih okolnosti, na ovom nivou su i crnogorske stručne institucije. Ima li Crna Gora ijednog akademika koji se bavi primorjem? Šta je sa desetinama doktora nauka biologije mora? Zašto niko od njih ne protestova zbog Hidrografskog instituta RM kojeg likvidira admiral Samardžić pri reformi mornarice, danas komandant VCG. Stručnjake Morskog dobra ne pominjem. Oni plešu partijske mazurke. Ili ostaju bez hljeba. Bez dileme!

Surova je ovo tema za sve Bokelje i primorce. Vidi se to po pisanju peticija i otvaranju portala na internetu – u povodu moreuza Tunje kod Svetog Marka i planovima nekakve firme iz Rusije da tu naprave svetogrđe. Samo obraćanje međunarodnoj zajednici može imati efekta. Inače mrka kapa... Živeći u totalnom medijskom mraku ljudi nemaju šansu da se obavijeste o najelementarnijem. Posljedica toga je da je jedan od najljepših zaliva svijeta danas napola uništen. Bog nam je podario dragulj, mi smo ga bacili pred svinje.

Ispod mog stručnog i civilizovanog nivoa je da polemišem sa nekakvim direktorom iz Titove ere. Upozorio bih ga da ne pominje svetinje poput Gospe od Škrpjela i upoređuje to sa vandalizmom koje kani kao zastupnik firme Metropol da ostvari, uništavajući božji dar kao što je Tunja. Svim investitorima je PROFIT glavni Bog, a sve ostalo se odvija u njegovu slavu i pomoć ljudi koji se zovu sluge. Evo bar malo struke, a neka me demantuju stručnjaci: zatvaranjem Tunje, osim već iznijetih razloga, totalno bi se prekinula prirodna cirkulacija vode, koju ipak održava taj sjever. Prema tome Tunja, sa tim suludim projektom pretvara Plićinu Uvale Polje i Plićine Kalimanja te uvalu Krtole u OBIČNO SLIJEPO CRIJEVO – BEZ PRIRODNE CIRKULACIJE VODE. Dakle, nikakvo napisanje, marine i „zaštite“ od SJEVERA! Ovo je suština problema, toga projekta, projekta Meljine, kompleksa Vektre – Boka, Lipaca, zločina u Bonićima i svim drugim napravljenih u Boki i na primorju.

Sa vrlo velikom dozom rezerve, moguće je ispitati sistem gradnje objekta na pilonima ili vertikalnim nosačima pod najstrožom kontrolom domaćih stručnjaka i institucija – koju bi od nacrta do završetka gradnje verifikovala komisija, uz stručnu podršku EU, I UTVRDILA DA SE TIM SISTEMOM NE BI POGORŠAO PROTOK VODE, ODNOSNO SMANJILA PRIRODNA STRUJANJA.

Na kraju: voda u našem zalivu nije samo „NAŠA“ voda. To je i albanska i hrvatska voda. Prirodno strujanje vode je danas od zajedničke važnosti svih zemalja Mediterana. Cikličkim strujanjem ova voda u kojoj se mi danas kupamo, sjutra oplakuje hrvatsku obalu i obratno. Boka je odavno pod prismotrom komisija za Mediteran EU. O Boki se u Rimu i prošle godine pričalo i to ne pohvalno! Naše pomorsko pravo proističe iz međunarodnog prava. A ne onog sa Žabljaka! Ne kaže naš narod džabe „zlo goveče dovijek”...

Primorci, 'ajmo u nove izbore – u našoj betuli sve je pjano!

Autor je upravitelj stroja

"Vijesti"

http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id_pre=294192&godina=2009

Bez naslova

____________________________________________________Foto: SjuSja

Grrozni: Nasip

Grrozni, kao i uvjek, ima rješenje za svaki problem.

Kako "stradiotima" doći do doktora bez obzira na vremenske prilike i neprilike (a bez upotrebe mosta) ?

Zamislimo na Sjusinoj fotografiji

most

Velicanstveni ! Remek djelo arhitekture. Sa dva tanka luka. Kao galeb (ili soko) koji elegantno sleće na Prevlaku, lagano krilima dotičući Brdišta i Školj. Ni na nebu, ni na zemlji ! U njegovoj se hladovini, dostojanstveno, naziru hramovi, elitne renta vile i vitki ćempresi…

Gluposti ! Kakav most, kome bi moglo pasti napamet ovdje napravit most, toga nema u PPPPMD itd. itd....

Nema naseljenog ostrava koje nije spojeno mostom sa obalom, samo ako je to ikako tehnološki i materijalno moguće. Pojedini takvi mostovi dostižu i preko 15km u dužinu. Samo da bi otočani dobili normalne uslove za život, jer život na ostrvu nije lak.

Ali školj je pusto ostrvo ! I na njemu će biti samo hotel, istina sa mnogo kućica okolo, ali ipak hotel pri tome ELITNI, PRIVATNI. I vlasnik nikad neće ni jednu kućicu prodat drugom privatniku da sa njom privatno raspolaže u smislu neprikosnovenosti privatnog vlasništva. Ni po cijenu najvećih gubitaka u poslovanju !

A turisti, gosti hotela i kućica, zaposleni, snabdjevanje,… oni mogu i bez mosta !

Da li ?

Do koje prilike ?

Pilingrin Stradiotski

SjuSja: Prevlaka

Biser Tivatskog zaliva.

Poluotok ili otok

- Prevlaka, Otot Sv.Arhangela Mihaila, Ostrvo cvijeca… Nekad elitno vojno odmaralište, a potom utočište izbjeglica. Sutra…? Istorija, arheologija, mitovi i legende, emocije…

 

Prevlaka________________________________Foto: SjuSja

Morsko dobro kaže:

Ne odlučujemo mi, već država

IZ MORSKOG DOBRA SAOPŠTILI STAV O STUDIJI ZA OSTRVO SVETI MARKO

Podgorica - Prostorni plan morskog dobra nije dokument JP “Morsko dobro”, već državni planski akt koji je usvojila Skupština Crne Gore, a o čijem sprovođenju brinu državni organi.

“Morsko dobro” nije državni organ već preduzeće, pa i nema ingerencije da odlučuje i tumači međusobnu usklađenost planova - saopštilo je juče “Morsko dobro”. Ono je reagovalo “povodom serije tekstova u “Vijestima”, a naročito zbog dijela prekjučerašnjeg teksta o nacrtu studije lokacije za ostrvo Sveti Marko, u kojem piše da je izostao odgovor JP i da se nijesu oglasili u diskusiji o tom dokumentu”.

- U okviru javne rasprave o studijama lokacija za zonu morskog dobra, dostavljen nam je nacrt studije lokacije za ostrvo Sv. Marko u cilju davanja komentara i sugestija. Svoje stavove blagovremeno smo dostavili nadležnom ministarstvu. Za konkretnu studiju lokacije smo sugerisali da je u daljem radu na ovom dokumentu potrebno preispitati opravdanost nasipanja akvatorija i proširenja ostrva na vještački način u odnosu na Protokol o zaštiti Mediterana koji proizlazi iz MAP-a, provjeriti planirane kapacitete marine i luke sa servisom u odnosu na plan za morsko dobro i Strategiju razvoja nautičkog turizma Crne Gore i preispitati površine namijenjene za vile, kao i kapacitete - navodi se u reagovanju “Morskog dobra”.

U primjedbama su, dodali su oni, naglasili da je od posebnog značaja da se obalni pojas, u skladu sa Zakonom o morskom dobru, definiše i izdvoji kao posebna urbanistička cjelina, “budući da kao javno dobro u opštoj upotrebi podrazumijeva poseban pravni tretman, posebnu zaštitu i uslove gradnje i uređenja”.

- Naveli smo i da treba nastojati da se maksimalno primijene i uvaže već usvojene strategije razvoja Crne Gore

- navodi se u reagovanju, koje je potpisao savjetnik direktora mr Dragoljub Marković.

"Vijesti" 28.01.2009. http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=294145

Aranžmani na Sv.Marku ?!

Internet je stvarno ČUDO !

.

Škljocnite na ovaj link: http://www.ksenia.ru/travel/1604/1653/1657

I turistička kompanija "Ksenija trevel" predusretljivo vam nudi aranžman na Sv. Marku:

TURISTIČKO NASELJE SV.MARKO

Kompleks se nalazi u neposrednoj blizini grada Tivta na ostrvu Sv.Marko.

U hotelu:

2 restorana, mini-klub, amfiteatar, pošta, banka, sportski tereni, sportovi na vodi, 7 teniskih terena, mini golf, stoni tenis, streljana, aerobik, karting staza.

500 kućica u šale stilu duž pješčanih i betonskih plaža.

U sobama:

WC/tuš, telefon, balkon

Priložene su i dvije mutne sličice, kako bi to trebalo da izgleda, izvani i iznutra.

Nema šale, izgleda EXKLUZIVNO, pomislih i potražih dalje po mreži što je to šale stil ?

I ubrzo, na linku nedaleko:http://www.barene.ru/about.htm

Ljubazna dizajnerka Irena Barene, na cijeloj sitno ispisanoj internet stranici sa slikama u boji, uvodi nas u svoju intimnu viziju ovog, poput zimskog šala, toplog stila:

"Lingvistima, izučavajući porijeklo riječi, dobro je poznato da koren određuje ne samo njihovu fonetsku srodnost, već ih i objedinjuje u smislene grupe.

Probat ćemo na primeru, nama interesantne riječi "šale", uraditi kratku analizu jednokorenih francuskih riječi, a sve u cilju da otkrijemo njen izvorni smisao."

Kaže ljubazna domaćica sajta i nabraja:

"Chale - šal

Chalet - švajcarska kućica u planinama šale

Chaleur - žar, toplota

Chaleureusement - toplo, srdačno, sa žarom"

I jošt, dugo i dugo, srdačno i sa žarom, šarmantna dizajnerka Irina (na sajtu su i njene fotografije, od malih nogu do ateljea) opisuje ovaj očigledno nezaobilazni arhitektonski stil.

No, kako jedna fotografija govori više nego 1000 riječi bolje pogledajmo primjere koje nam ona nudi:

Tipični izgled spolja:

I iznutra:

Još jedna fotografija datalja fasade koja podpada pod ovaj šarmantni i topli stil. Nju prati i ništa manje šarmantni komentar:

"Fasade se često ukrašavaju natpisima. To su ili devize ili oštroumne poslovice:

Gradnja kuće bi moglo biti blagorodno zadovoljstvo, da nije toliko razarajuće"

Ako želite, bez šale, da na vrijeme obezbijedite boravak na Sv. Marku, u kućama za odmor u stilu šale "Ksenija Trevel" sa nalazi u Moskvi, ул. М. Грузинская д.20/13, офис 103, Тел. (495) 642-72-01, a kako da najlakše stignete od metroa? Samo škljocnite zdijes: Cхема проезда

Ako ste škljocnuli i ako se sve otvorilo kako treba, shvatili ste kako je svijet mali. (i kako je ljudska glupost pregolema).

EPPUR SI MUOVE

Nema više grešaka u naslovu (ostale su one u planovima), ali se i tu nešto IPAK KREĆE !

Članak iz današnjih "Vijesti" prenosimo u cjelosti.

Nema ni marine, ni poluostrva

AUTORI PLANA ZA MORSKO DOBRO TVRDE DA NAMJERE RUSA NA SVETOM MARKU NIJESU U SKLADU SA TIM DOKUMENTOM

Tivat - Predstavnici kotorskog „Montecepa“, firme koja je uradila Prostorni plan posebne namjene zone morskog dobra (PPMD), potvrdili su da planovi ruske kompanije „Metropol“ za ostrvo Sveti Marko nijesu usklađeni sa PPMD kao planom višeg reda.

Prema namjerama Rusa koje je u Nacrt studije lokacije Sveti Marko „pretočila“ podgorička firma „Urbi Montenegro“, pored ostalog, predviđeno je izraženo nasipanje i betoniranje obale ostrva, izgradnja vještačkog poluostrva „Palazzo“ površine nekoliko desetina hiljada kvadrata preko plićine Tunja i izgradnja marine kapaciteta 140 vezova.

- Prostorni plan morskog dobra opredijelio je ostrvo Sveti Marko za visoki turizam i tu nema spora. Međutim, po PPMD na ostrvu je moguća izgradnja samo manjeg privezišta za potrebe hotelsko-turističkih kapaciteta, a ne nikakve marine. Zna se što je privezište i koje ono sadržaje i kapacitete ima, a što je marina. Privezište može biti maksimalnog kapaciteta od 30 do 40 vezova i to po obimu i sadržaju svakako nije poseban nautički sadržaj kao što je to marina od 140 vezova

- kazao je juče za „Vijesti“ direktor „Montecepa“ i jedan od autora PPMD, Saša Karajović.

On je naglasio da je po Master planu razvoja turizma Crne Gore, u Boki predviđena izgradnja marina u Tivtu, Kumboru i u Kotoru, a po Prostornom planu Crne Gore još i u Bonićima kod Tivta.

- Stoga nema osnova, niti potrebe da se na Svetom Marku gradi još jedna marina

- kazao je Karajović, dodajući da autori PPMD nijesu bili potpuno decidni kada je u pitanju nasipanje obale najvećeg bokeljskog ostrva.

- Nijesmo rekli da to može, ali ni da ne može. Ipak, ovo što je predviđeno u Nacrtu studije lokacije Sveti Marko s tim u vezi je „malo mnogo“

– plan za morsko dobro nije predvidio izgradnju nikakog vještačkog poluostrva, kao što je to studijom planirani „Palazzo“ - zaključio je Karajović.

Izostao odgovor „Morskog dobra”

Uprkos tome što Nacrt studije lokacije Sveti Marko značajno odudara od Prostornog plana za morsko dobro, kao njihovog osnovnog dokumenta, predstavnici JP „Morsko dobro“ iz Budve na nedavnoj prezentaciji studije u Tivtu uopšte nijesu reagovali.

Savjetnik direktora „Morskog dobra“, diplomirani prostorni planer mr Dragan Marković, koji je pratio prezentaciju, nije rekao ni riječi o njoj, a ni odgovorio na prozivke građana da planovi „Metropola“ i „Urbi Montenegra“ nijesu usklađeni sa planskim dokumentima višeg reda.

S.L.

"Vijesti" 27.01.2009 http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id_pre=294035&godina=2009

Tunja i otoci_______________________________Foto: SjuSja

Podrška iz "@-novine"

Još jedna značajna podrška, ovaj put od novinarke Lidije Franović:

Što je Džulijan Brajtvajt rekao kada je prvi put vidio Boku, a što bi rekao danas ?

Obavezno pročitajte cijeli članak na "e-novina" http://www.e-novine.com/sr/region/clanak.php?id=21693

Ovdje izdvajamo:

Uništavanje nevjeste Jadrana BETONSKA BOKA „Svaki put kada dođem u Crnu Goru, dvije stvari mi oduzmu dah. Fantastična ljepota mjesta i to kako se brzo uništava”, napisao je Džulijan Brajtvajt, britanski diplomata i zaljubljenik u prirodu Crne Gore, u pismu koje su prije nekoliko mjeseci objavile podgoričke „Vijesti”. Boka Kotorska pravi je primjer bahatog čovjekovog odnosa prema prirodi!

***********

Sveti Marko Jedan od dragulja Boke, sa predivnim plažama koje su zadnjih godina pune svih vrsta smeća, polomljenog stakla, u većinskom je vlasništvu ruske kompanije Metropol Development, koja ga je nedavno kupila od beogradskog Putnika. Sve do početka rata ostrvo je bilo ekskluzivno odmaralište Cluba Mediteranee iz Pariza. Turisti sa Zapada su mogli da pobjegnu od brzog ritma života – u krajnje jednostavno opremljenim bungalovima čak nije bilo ni struje. Sveti Marko (Stradioti) predstavljao je utočište i za brojne pristalice nudizma a na radost mještana voajera.

 

Posljednji gosti koji su došli na odmor u junu 1991. brzo su morali da ga prekinu zbog rata u Sloveniji i Hrvatskoj. Ostrvo je opustjelo a na njemu su se nastanile koze i ovce. Kada je prodato, javnost je uvjeravana da će se voditi računa o ekološkim standardima.Međutim, kako pišu podgoričke Vijesti, nacrt studije lokacije ostrva Sveti Marko, koji je trenutno na javnoj raspravi, predviđa drastične intervencije ne samo na ostrvu, nego i u okolnom akvatorijumu, ponajviše plićaku Tunji, koju po nasukavanju dobro pamte svi koji ne bi usporili motore svojih plovila.

***********

Novinarka e-novina naročito pamti ljeto 2006, tokom kojeg je često išla na Tunju i skupljala mušlje, zajedno sa ljudima iz svih krajeva bivše Juge i inostranstva. Druženje, ukazivanje na to gdje ima neobranih školjki, međusobna solidarnost stvari su koje se pamte. Kao i bistra voda, koju bi nemirnom najčešće činili gliseri bahatih vlasnika, kuliranje...

Plićak kome prijeti propast: Tunja u Tivatskom zalivu PHOTO: ČEDOMIR REBIĆ

"e-novina" Objavljeno: Ned, 25. 01. 2009. 12:44

http://www.e-novine.com/sr/region/clanak.php?id=21693

U svom tekstu Lidija poziva na podržavanje naše peticije. Ne propustite da pročitate sve.

Grrozni: Ultra-arheologija

Dok čekamo da Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora iskaže svoj stav, Grrozni gleda u budućnost:

SjuSja -fotografije

Kao sasvim poseban vid podrške, prelijepa mlada Ruskinja Sjusja, ustupila nam je svoju izuzetnu seriju fotografija. Iz dan u dan pred nama će biti "zlato" Tivta i Boke. Dakle:

"vežite se polećemo"

Kalardovo_______________________________________ Foto: SjuSja

Podrške stižu ...

Evo nekih:

From: Lidija Franovic

Sent: Friday, January 16, 2009 10:41 PM

Za peticiju:

1. Lidija Franovic, Beograd

2. Marija Franovic, Novi Beograd

Pozdrav sa Novog Beograda

********************************

Henrietta Kullmann

26. јануар 2009. 01.13

Spriječimo betoniranje mora Pridružujem Vam se u borbi za očuvanje predivnog zaliva.

Henrietta Kullmann

******************************

Marija Baric

26. јануар 2009. 12.04

podrska akciji

Postovani!

Ovim putem zelim Vas podrzati u Vasim naporima.Jedan jedini put bila sam u Crnoj Gori, prije nekoliko godina. Srce mi jace zakuca kad se sjetim Boke i Tivta i ljepote od koje dusa pjeva. Doci cu opet. Zelja mi je da me ne doceka tuga betonskog turizma.

Sretno!

Marija

Ne stižemo više svima da se zahvalimo pojedinačno, zato jedno veliko HVALA svima koji su uz nas za spas Tunje

Srcolika kultura

Još od pojave prvih izraza kulture i duhovnosti kod čovjeka, pilingrin je bio uz njega. Ne samo kao ukusan zalogaj već i kao alatka, pa čak i amulet koji je na vezici oko vrata nosio da mu uvjek bude pored srca.

Pretraživajući "svemirsku paučinu", na jednom od mnogobrojnih CG foruma, naišli smo na dio objašnjenja - otkud pilingrin u drevnom grobu pored zlatnog i bronzanog nakita. Jedan od forumaša piše:

"Zainteresovalo me je koja je to skoljka cardium (srcolika) nadjena u tumulu ? Poslije malo "googlanja" -evo ! PILINGRIN. Malo ko osim Bokelja zna sto je to.

http://en.wikipedia.org/wiki/Cardium_edulis

"Izgooglao" sam i ovo:

http://en.wikipedia.org/wiki/Cardium_Pottery

Tu na linku pise da je kultura "srcolikoskoljkaste keramike" ili "mediteranska kultura" (ili moze i "pilingrinska kultura") nastala na obali Mediterana pocetkom VI milenijuma prije nove ere. Najstariji nalazi su nadjeni gdje ? Pa na istocnoj obali Jadrana. Cime se isticala ? Odlicnim poznavanjem navigacije !!!

Možda su kralj Minos i njegov arhitekta Dedal u Boki učili čamčarski zanat prije nego su na Kritu podigli svoje veličanstvene palate. ?!"

zaključuje kroz pitanje ovaj forumaš.

Možda bi i naši turistički marketing stručnjaci mogli zaključiti nešto iz ovoga i pokušati "prodati" bar djeliće od naše pradavne istorije prije nego sve potone pod crni beton ?!

T. Grgurević i arheologija

Prije četiri godine, novine koje više ne izlaze, objavile su nekoliko priloga novinara kojeg nema vise među nama.

"Republika" 25. 11. 2004.

Piše: Tomislav GRGUREVIĆ

Istraživanja tumula u Boki

Stručnjaci Odjeljenja za praistoriju Univerziteta u Cirihu i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora zajednički su, 1988, 1989. i 1990. godine, izvodili arheološka istraživanja na lokalitetu Velika gruda, u Grbaljskom polju, u kotorskoj opštini, a poslovima su rukovodili prof. dr Margarita Primas /Cirih/ i mr Jovan Martinović /Kotor/. Prije toga, u sezoni 1970/71. ekipa Arheološkog instituta iz Beograda i Pomorskog muzeja u Kotoru bavila se istraћivanjem lokaliteta Mala gruda.

Na žalost na ovaj tekst, koji bi trebao da bude dio udžbenika istorije za osnovnu školu, ne možemo da vam damo link jer sajt "Repoblike" ne radi kako treba, ali zato ćemo ovdje objaviti sve, čim nas malo prilike pušte. Ovdje citiramo još samo jednu rečenicu iz pasusa koji govori o tome što je sve u mnogobrojnim tumulima nalaženo:

"Pored fibule, u istom sloju, bila je morska školjka – cardium – vidljivo bušena."

Cardijum je pilingrin. Otkud on u grobu sa najdražim stvarima pokojnika, saznat ćete uskoru.

A sad sadržaj iz teksta objavljenog u istim novinama sutradan. Poslijednje poglavlje prenosimo u cjelosti:

"Republika" 26. 11. 2004.

Piše: Tomislav GRGUREVIĆ

Život u helinističko doba

PRIJE RIMSKIH POSTOJALA ILIRSKA NASELJA

KO SU BILI BOKELJSKI KOZARI

ANTIČKI MATERIJAL U GOMILAMA

NEMARAN ODNOS

NAJVIŠE SAZNANJA IZ STRANIH IZVORA

NEDOVOLJNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽENOST

Akvatorij, priobalje i zaleđe Bokokotorskog zaliva kontinuirano su koristile razne populacije u dalekoj prošlosti, što potvrđuju brojna arheološka otkrića i saznanja. Ugodna klima, bujna mediteranska vegetacija, suptropska fauna i flora, terasasto zemljište, dovoljno vode i povoljna razruđenost obale, činioci su su koji su doprinijeli da Boka bude nastanjena i u praistoriji. Tada su se ljudi bavili zemljoradnjom, stočarstvom i ribolovom, a potom i pčelarstovm, lovom i domaćom radinosti. Prosperirala je i trgovina, što potvrđuju ne samo antički pisani izvori, nego i arheološki materijali. Međutim, sve do skoro nije bilo sistematskih arheoloških istraћivanja pojedinih lokacija, prvenstveno starog Risna, Rosa, tumulusa u Grblju i Hercegnovskoj opštini, kao i u podmorju Zaliva.

Tek posljednjih godina počinju arheološak istraћivanja u Rosama, pod rukovodstvom dr Mihaila Milinkovića iz Beograda i u Risnu, koji traju već četiri godine, a radovima rukovodi prof. Piotr Dyzcek iz Varšave, sa opredjeljenjem da budu nastavljeni u narednih šest godina. Ohrabruje saznanje da se istraživanju najstarije prošlosti Boke pristupa na temeljan i studiozan način, što u prošlosti ponekad i nije bio slučaj.

I mi bi rado podjelili Tomov optimizam, kada bi se neko od struke oglasio u povodu planiranih radova na otoku Školju, a posebno na Tunji. Kakva se arheološka nalazišta nalaze i mogu očekivati na Školju, zašto nisu adekvatno pravno zaštićena i kako taj problem tretiraju ponuđena planska dokumenta, saznat ćete uskoro. Pri tome sa iskreno nadamo i pomoći od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i drugih naučnih institucija.

Sajt kotorskog zavoda nismo našli na svemirskoj paučini pa dajemo vezu prema Repobličkom ZZZSKCG http://www.heritage.cg.yu/rzzsk.htm

Tomislav Grgurević †

Iz Kotora prenosimo još jednu tužnu vijest:

JUČE U RISNU

Preminuo novinar Tomislav Grgurević

Kotor, 23. januara(Mina) - Dugogodišnji novinar Tomislav Tomo Grgurević preminuo je danas u Domu starih Grabovac u Risnu.

U bogatoj karijeri bio je na čelu Radio Kotora, dopisnik Radija Crne Gore iz tog grada, dugogodišnji urednik lista Boka i prvi urednik Hrvatskog glasnika. Objavio je nekoliko publicističkih knjiga iz istorije Kotora i Boke kotorske. Dobitnik je više nagrada i priznanja.

Sahrana Tomislava Grgurevića je u nedjelju, 25. januara na mjesnom groblju Sveti Matija u Dobroti.

"Pobjeda" 24.01.2009.

*******************************

Zaklopio je posljednji put svoje oči onaj koji se u životu najviše trudio da ih narodu otvori. Ne samo da informiše već i da saopšti, prosveti, osvijetli, upozori, pokrene, promijeni, sačuva, podsjeti…pa i razveseli, to je bio cilj njegovog novinarskog i svakog drugog zalaganja.

Tek sada, dok se i mi, od nevolje, trudimo da nešto objavimo, da nekoga informišemo, da nekome otvorimo oči, vidimo koliko je teško i odgovorno breme nosio On na svojim leđima. Neka mu je laka zemlja.

"OtokStradioti"

Kotorski slučaj

Irski ekonomsko-graditeljski genijalci su takođe izračunali da je najjeftinija varinta deponovanja šuta i građevinskog otpada "FUNDAJ U MORE !"

Kako kotorani, od vjekovne nevolje okovani kamenom, gledaju na nove betonske bukagije?

Prekršeni ključni zakoni

KOTORANIMA SE NE DOPADA KAKO PLANERI VIDE BUDUĆNOST PROSTORA NA POTEZU OD SV. MATIJE DO PELUZICE

Kotor - Nakon nedavno održane javne rasprave o Nacrtu studije koja se bavi uređenjem priobalnog pojasa i akvatorijuma na izuzetno atraktivnom dijelu kotorske opštine od Svetog Matije do Peluzice, kotorska javnost, prije svega stručna, oštro se usprotivila predloženim rješenjima, ocjenjujući da bi se time nanijela direktna šteta Kotoru, gradu kulturne i svjetske baštine.

U članku se između ostalih primjedbi stručnjaka na plan navodi i stav pravnice Radojke Popović:

„Predložena studija lokacije ne poštuje ni ključne državne zakone kojima se tretira prostorni razvoj. Sporna studija lokacije predviđa oduzimanje od površine mora, iako je akvatorijum Kotorskog zaliva zaštićen kao dragocjen resurs, što može imati nesagledive posljedice“

"Vijesti" 25.01.2009. Kompletan tekst na: http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id=293836

Ako se nastavi ovako može li nam se desit da za 50 ili 100 godina svo more koje se vidi na ovoj slici bude ZABETONIRANO ?!

 

BOBICA JE PORASLA

PILINGRARIJE:

BOBICA PORPORELICA

Interesantan je ovaj predlog sa betonskom Porporelom preko Tunje, u narodu zvane i Tunjola. Budi našu tužnu južnu nostalgiju za Porporelom i dragim Dubrovnikom.

Kad se već želi Porporela, mozda bi najbolje bilo na Stradiotiju napraviti jedan mali novi stari Dubrovnik (da mala Porporela ne bi bila sama), po uzoru na male ajfelove kule i male egipatske piramide u Vegasu.

Kako ne bi doslo do zabune kad dragi dragoj posalje njeznu SMS poruku “Na Porporeli cekat cu te draga, na Porporeli kraj crvenog ferala…” i da dragi ne bi uzalud čekao na Tunji, a dragu na dubrovačkoj Porporeli dočekao neki dubrovački gospar, sigurnije je napraviti malu korekciju pa da se ova Porporela zove Bobica Porporelica (ono Bobica u cast potonulo - nestalog grada Bobovca, za koji je freško naučno dokazano da se nezna đe je, ali zna se đe nije).

Bobica Porporelica bi mali Dubrovnik nježno štitila od poganih napada bure.To bi turiste umorne od plavetnila i zelenila odusevilo cak i vise nego novi mali Monako ili novi mali Majami ili novi mali Dubai, jer je to autenticno nase, takoreci domace. Istovremeno bi ih oslobodilo od napornih izleta u veliki Dubrovnik, pogotovo po buri I dok se ne napravi Tunjel ispod Veriga.

Svakoga ljeta bi se, naravno organizovale malo dubrovačke male ljetne pilingrarije, koje bi brzo zasjenile i dubrovačke igrarije i tivatske purgarije.

Poslije nekoliko hiljada godina ne bi se znalo koji je pravi Dubrovnik - koji je original, a koji kopija. Mi bi, naravno, ne samo tvrdili da je nas stariji  i ljepsi, a ako treba i veci, vec bi uz pomoc iskusnih meštara za istoriju, arheologiju, arheolosku forenziku, otkopavanja samo do podobnih slojeva, deterdžentologiju i ishranu ribe šutom - to uspjesno i dokazali !

Dundo Pilingroje

Arheolozi na zadatku

Par mladih podvodnih arheologa iz ne tako daleke 2059 godine. .

Relax

Za dane odmora, na kraju naporne radne sedmice, pripremili smo vam nekoliko priloga za opuštanje. Evo jedne fotografije na kojoj, kao što se vidi nema ničeg ružnog, naprotiv. Ni kišna atmosvera ne smeta ljepoti

Pogleda sa Sv. Antona na

Gospu od Milosti.

Za maksimalni efekat opuštanja preporučujemo da gledate u ovu fotografiju dok slušate Dnevnik (ako već morate da slušate)

Grrozni

...i jedan naš originalni prilog:

Institut za biologiju mora

Direktor Instituta za biologiju mora potvrdio da je ta naučna ustanova zaobidjena prilikom izrade Studije lokacije Sveti Marko

JOKSIMOVIĆ: KAJAĆEMO

SE AKO OVO DOPUSTIMO

Direktor Instituta za bilogiju mora iz Kotora dr Aleksandar Joksimović kazao je da ta naučna institucija nije konsultovana u procesu izrade nacrta Studije lokacije ostrva Sveti Marko kojom su predvidjene drastične intervenciuje u prostoru samg ostrva, ali i okolnog akvatorijuma. Planeri iz preduzeća „Urbi Montenegro“ iz Pogorice koje je izradilo nacrt Studije po narudžbi Ministarstva za ekonomski razvoj, zacrtali su da Sveti Marko, najveće ostrvo u Boki, bude „dogradjen“ i proširen još jednim vještačkim poluostrvom na svom sjeverozapadnom dijelu, a kojim bi bila bukvalno uništena aktuelna plićina Tunja. Pored toga, predvidja se i intenzivna gradnja na samom ostrvu, kao i izražena betonizacija obale otoka, te dodatno nasipanje postojećih plaža.

Koordinator izrade nacrta Studije lokacije je diplomirani inženjer elektrotehnike Predrag Bulajić. Zanimljivo je da je Bulajić istovremeno i direktor firme „WINsoft“ iz Podgorice koja je uradila Stratešku procjenu uticaja ove studije lokacije na životnu sredinu konstatujući da neme neprihvatljivih negativnih uticaja na okolinu, a dosta istih imena stručnjaka, ponavlja se u autorskim timovima oba dokumena.

“Niko nije konsultovao Institut za biologiju mora ni u jednoj fazi izrade Studije
lokacije Sveti Marko, niti je tražio naše stručno mišljenje o uticaju toga zahvata na floru i faunu mora.”- potvrdio je juče “Vijestima” direktor Instituta dr. Aleksandar Joksimović.

“Mi se kao jedina naučna institucija koja se bavi ovom problematikom, već godinama borimo za očuvanje prirodnog ambijenta, za zaštitu ekosistema mora i njegovog živog svijeta i protivnici smo vjestačkog nasipanja mora, koji svakako ima negativan uticaj na živi svijet priobalja.”- istakao je Joksimović.

On je naveo da su mišljenje stručnjaka iz Kotora naknadno zatražili iz Ministarstva za ekonomski razvoj i to nakon što je Institutu ministarstvo dostavilo Strateške procjene uticaja “po svim Partijama od I  pa do XVI.”

“Mišljenje smo im dostavili 19 januara.”- kazao je Joksimović koji je “Vijestima” proslijedio primjerak tog dokumenta.

„Ključna stvar na koju upozoravamo više godina unazad, koja se dešava na cijelom Crnogorskom primorju a koja se takodje predvidja u skoro svim aktivnostima po svim Partijama, jeste nasipanje mora i stvaranje vještačkih plaža i proširivanje obalnog pojasa na uštrb mora. Ako se na istim lokacijama, sa visokim prioritetom predvidja očuvanje biodiverziteta i prirodnog nasljedja, onda je nedopustivo da u istom dokumentu piše da će se nasipati plaže, što će nesumnjivo značiti upravo ugrožavanje prirodnih populacija i narušavanje prirodne ravnoteže kontaktne zone kopna i mora, mjesta mrijesta mnogih riba i drugih morskih organizama.“- stoji u mišljenju koje je Institut dostavi Ministarstvu za ekonomski razvoj uz napomenu da je „takav način proširivanja plaža dopustiv zemljama koje imaju obalu od nekoliko hiljada kilometara, sa pješčanim sastavom plaža.“

„Uraditi to na malom prostoru kao što je Crnogorsko primorje, posebno u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva,koji je pod zaštitom UNESCO-a, je grubo narušavanje prirodnog nasledja i baštine. Upravo prirodne uvale, plažice i sprudovi čine draž i bogatstvo ovog dijela Jadrana. Zar Lipci nisu dovoljna opomena za sve nas.“- poručili su stručnjaci kotorskog Instituta.

„Ono što je predvidjeno u Lokacijama I i II, VI pa i u ostalima, treba dobro preispitati i vidjeti da li će to biti veća korist ili nepovratna šteta. Ne ulazimo u domen drugih oblasti (arhitetktura, pejzažni ambijent i ostalo), ali sa stanovišta biodiverziteta i očuvanja prirodnog ambijenta, molimo nadležna Ministarstva i lokalne samouprave da budu odlučnija i stanu na put, nečemu za šta ćemo se kajati ako dopustimo da se desi.“- smatraju u Institutu za bilogiju mora koji naglašava i potrebu da država odredi „prioritet praćenja stanja u ekosistemu mora i stanja biodiverziteta“.

„Stoga smatramo da Institut za biologiju mora, kao jedina naučna ustanova koja već 48 godina prati i istražuje južni Jadran, treba biti Vladinim programom uključena u praćenje stanja i procjenu uticaja na biodiverzitet i kvalitet mora, svih zahvata na Crnogorskom primorju. Da bi znali šta da čuvamo treba da znamo šta imamo, a bez naučnog pristupa je teško doći do dragocjenih podataka.“- zaključuje se u mišljenju Instituta koje je dostavljeno kabinetu ministra Branimira Gvozdenovića.

Siniša Luković